Fri09212018

Last updateTue, 18 Sep 2018 1pm

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Džemati Ostali džemati Bjelimići Bjelimići - opis džemata

Bjelimići - opis džemata

 

Bjelimići su mjesto koje se nalazi na jugoistočnom dijelu općine Konjic, između planina Visočice, Treskavice i Crvnja te nešto manje od trideset kilometara od Boračkog jezera. Sam naziv Bjelimići vjerovatno ima veze s bijelim snježnim pokrivačem jer se snjegovi zadrže u ovom kraju nešto duže nego u susjednim mjestima Glavatičevo i Župa Zagorska.

Međutim, u istraživanjima i sam dr. Pavao Anđelić ostavlja mogućnost da se naziv Bjelimići može povezati i sa srednjovjekovnim prezimenom Bjelim, odnosno, Bjelimić. Ti Bjelimići su još za vrijeme turske odselili. Da to ima neke veze pokazuje i veći broj stećaka u mjestu Police usred Visočice, a i jedan predio u selu Ježeprasina u srcu Bjelimića „bez ikakva razloga“ zove se Bjelim.

Mjesna zajednica (MZ) Bjelimići je zajednica sela: Odžaci, Ježeprasina, Svijenča, Luka, Vranići, Gradeljina, Argud, Čitluk, Gornja Ljubuča, Donja Ljubuča, Mokro, Ocrkavlje, Doljani, Zabrđani, Tinje, Zavodac i Strane, Sopot, Veluša, Pločnik. Prije rata postojala su i sela Sitnik i Crnovići. Danas niko više ne živi u tim selima. Poslije rata Bjelimićima su pripala i neka od sela Župe Zagorske, ali samo: Luka, Brda, Polje, Zelomići, Ljuta i Hotovlje. Nakon rata, također je šest sela s druge strane Neretve pripalo MZ Bjelimići. To su: Vilišta, Rajac, Gapići, Sovice, Stubljaci i Zalužje. Ratna migracija stanovništva učinila je da danas u tim selima žive po jedan ili dva domaćina. Centralni dio mjesne zajednice čini selo Odžaci.

Odžaci se nalaze na nadmorskoj visini od 1.000 metara. Najsjevernija sela su Luka i Ljuta, a najjužniji su Gapići. Zajedno s Gornjom i Donjom Ljubučom ova sela se nalaze u neposrednoj blizini Neretve. Iz Konjica do Bjelimića je asfaltni put. Put vodi preko Boraka, Boračkog jezera i Glavatičeva. Također je asfaltiran i putni pravac Odžaci – Luka. Ovim pravcem preko Visočice može se brže stići do Sarajeva, ali je put makadamski od Luke do Šabića. Ako se ide prema Kalinoviku, asfalta neće biti dalje od prevoja Vojle. Prilično lošim makadamskim putem ide se preko Dindola, pored sela Hotovlje, Kutine i Graiseljići i izlazi na asfaltni put Kalinovik  Ulog. Iz Odžaka do Kalinovika je tridesetak kilometara. 

Odlukom Sabora IZ u BiH od 5.11.2008.godine izuzimaju se iz sastava Medžlisa Islamske zajednice Konjic džemati Ulog i Hotovlje, te se, u organizacionom i teritorijalnom smislu, pripajaju Medžlisu Islamske zajednice Sarajevo.

Za gradnju džamije u Bjelmićima vezano je nekoliko priča, ali zbog neposjedovanja tačne doku-mentacije ne može se zasad utvrditi ni kada je, ni ko ju je napravio. Ono što se može utvrditi na osnovu načina njene gradnje jeste da je nastala najvjerovatnije krajem XVII ili početkom XVIII stoljeća.

Medžlis Islamske zajednice Konjic raspolaže podatkom u kojem se kao godina gradnje uzima 1898, ali pretpostaviti je da se negdje u ovim krajevima i prije nalazila džamija. Hivzija Hasandedić iznio je pretpostavku da je džamija sagrađena u XVII stoljeću. Pri rekonstrukciji džamije 2010.g. na nju je postavljena ploča s natpisom da je prvotno sagrađena u XVI stoljeću što ne mogu uzeti tačnim budući da ne postoje relevantni historijski izvori.

Sve do 1998. godine imala je drvenu munaru zaštićenu limom, a 1998.  napravljena je nova betonska munara. (Izgled džamije iz tog vremena možete vidjeti na slici iznad). Radovi na kompletnoj rekonstrukciji džamije počeli su u Bjelimićima 22. juna 2007. godine.

Rekonstruisana džamija sve-čano je otvorena 20. juna 2010. godine. Detalje sa svečanog tovorenja džamije možete vidjeti u dokumentarnom filmu koji se nalazi uz knjigu.

Imam u ovoj džamiji je Nazif ef. Kurtović, a prije njega su bili imami: Zejnil ef. Biber, Rašid ef. Trnka, Efendija Bandić i drugi. 

Prezimena s prostora Bjelimićkog platoa[1]:

Agić, Biber, Brkan, Bozalija, Banda, Bostandžija, Mujan, Tabak, Trnka, Granulo, Pobrić, Kajanija, Karkelja, Karačić, Kurtović, Kutinčić, Burek, Hebibović, Mehremić, Muharemović, Podumljak, Kajanija, Zalihić, Plavčić, Đanko, Šurković, Tinjak, Imamović, Pribinja, Landžo, Vatrić, Memić, Pozder, Macić, Nikšić, Fejzagić, Jažić, Hodžić, Jašarević, Poljak, Kunić, Dževlan, Velić, Kuldija, Arapović, Hamzić, Vladović, Čomaga, Pandža, Gežo, Sokolović, Pačariz, Mahović, Lešo, Špago, Tarahija, Pintol, Memić, Voloder, Šahin, Haseta i dr.

U Bjelimićima je po popisu iz 1991. godine živjelo nešto manje od 1.000 Bošnjaka[2]

Džamija u Ljutoj  (lijevo) Džamija u Bjelmićima (desno) 

Ljuta

 

U okviru ovog džemata nalazi se i džemat Ljuta. Nalazi se u kanjonu rijeke Ljute, između planina Visočice i Treskavice. Najbliže veće naselje je Kalinovik u RS. Međuentitetska granica sa RS se nalazi par kilometara prema istoku.

U Ljutoj je 2006. godine sagrađen mesdžid sredstvima džematlija ovog kraja koji žive u inostranstvu, a tokom 2008. završena je i munara te je džamija u Ljutoj svečano otvorena 18. jula 2010. godine.



[1] Svakako da postoji mogućnost da neka prezimena nisam spomenuo, pa molim čitaoce da spisak ne uzimaju konačnim.

[2] Argud 74, Doljani 85, Gradeljina 91, Ježeprasina 69, Luka 170, Ljubuča 72, Ljuta 33, Mokro 24, Odžaci 98, Sopot 34, Svijenča 116, Tinje 71

 

Izgled dzamije u Bjelimicima prije rekonstrukcije

Poštovani posjetioci naše stranice želimo skrenuti pažnju na činjenicu kako stranica www.medzlis-konjic koristi tzv. "kolačiće" (cookies).Spomenute "kolačiće" koristimo samo kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice.