Tue08142018

Last updateMon, 06 Aug 2018 10am

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Džemati Ostali džemati Gorani Gorani - opis džemata

Gorani - opis džemata

gorani34
gorani35
gorani selo

Gorani leže pod obroncima planine Bokševice, na desnoj strani donjeg toka Neretvice. Bokševac je bio u srednjem vijeku glavna tvrđava u Neretvi koju su Turci zauzeli 1643. godine. Gorani se u poznatim izvorima prvi put spominju 1574. Spahija Skender Solak i sin mu Hasan posjedovali su, prema dokumentima u to doba, zemljišne posjede u selu Gorani .


U Goranima, na lokalitetu Velije, postojala je 1979. godine stara džamija s kamenom munarom koju je, prema predanju, sagradio neki hadži Šahman 1575. godine. Iznad njenih ulaznih vrata bila je ova godina uklesana u ploču, što opet treba primiti s rezervom budući da nema nikakve vakufname koja je sačuvana i koja bi ovaj podatak potvrdila. Predanja kažu da su ova i džamija koja se nalazila na Crnom Vrhu najstarije u ovim krajevima. Džamija je u prošlosti više puta obnavljana, a 1979. je do temelja srušena i na njenom mjestu izgrađena veća džamija s kamenom munarom visokom oko 35 metara i s dvije šerefe.


Uz hadži Šahmana postoji i priča, lahko može biti istinita, koja veli kako je hadži Šahman imao dva sina i dvije kćerke i da je stanovao u selu Duboko na mjestu Tvrdešići, tri kilometra sjeverno od Gorana. Pošto u to vrijeme nije bilo nijedne džamije u tom kraju on je jednog bajrama zajedno sa sinovima otišao u Šćipe, tada najbližu džamiju, na bajram.


Uskoci iz Dalmacije su tada došli u Duboko i odveli mu obje kćeri. Kad se vratio i čuo šta se desilo pošao je sa sinovima i mještanima u potjeru. Priča se da su mu kod Sovićkih vrata, dvadeset kilometara sjeverno od Jablanice, oba sina u borbi s uskocima poginula. Hadži Šahman je tada, ostavši bez djece, dao svoj imetak u vakuf i izgradio džamiju u Goranima kako se ovaj kraj ne bi morao napuštati radi zajedničkih namaza.


U ovaj džematski odbor spadaju još, kako smo naveli prethodno, Oteležani, u kojima se nalazi mekteb, Čelina, također s mektebom, Blučići i Pačarani. Godine 1971. sagrađeni su mesdžidi u Blučićima, Čelini i Oteležanima.

 

Zemljište za gradnju mesdžida u Blučićima dali su Mujo i Sulejman Teletović i Hamdo Omerović, a podigle su ga džematlije i do njega dovele vodu i napravile tri česme . Zemljište za gradnju mesdžida u Čelini dali su Mujo i Derviš Zukić, a podigle su ga također džematlije ovog sela. Stari mesdžid u Oteležanima bio je smješten na jednoj velikoj stijeni i imao je dimenzije oko 7 x 7,5 metara. Moralo se najprije popeti na ovu stijenu pa tek onda ući u mesdžid. Ne zna se ko je i kada sagradio ovaj mesdžid. Priča se da je sagrađen u isto vrijeme kada i stara džamija u Goranima, dakle, prije više od 400 godina. Džematlije su 1970. godine sagradile novi mesdžid na zemljištu ispod navedene stijene i uz njega gasulhanu.

Prema popisu iz 1991. godine u okviru mjesne zajednice Gorani je živjelo 958 Bošnjaka, od tog u samom naselju Gorani 257, Oteležani 193, Blučići 197, Čelina 122. Trenutno na ovom području živi oko 742 Bošnjaka.

Imami u ovom džematu su bili:Mula ef. Ramić i Bećir ef. Cokoja. Za ovu dvojicu se priča da su po 40 godina vršili imamsku dužnost u Goranima i obojica su sahranjena u mezarju kod džamije. Poslije njih imami su bili: Smail ef. Ahmić, Nazif ef. Heljić, Salih ef. Džumhur, Ahmed ef. Borogovac, Ibrahim ef. Graho, Salih ef. Karić, Pašan ef. Balić, Salih. ef. Halilović, Adem ef. Ćosić, te sadašnji imam Muamer ef. Cero.
Od prezimena susrećemo: Cokoja, Čohković, Delić, Demirović, Džino, Graho (brojni), Hasanović, Hondo (brojni), Hrnjica (brojni), Kovačević, Kovačić, Letuka, Medin, Mezit, Omerović, Pokvić, Ramić, Sakić, Serhatlija, Smajić, Smajilović, Subašić, Teletović (brojni) Tibo, Toljagić, Topalović (brojni), Tufegdžija, Zečić, Zukić.

Poštovani posjetioci naše stranice želimo skrenuti pažnju na činjenicu kako stranica www.medzlis-konjic koristi tzv. "kolačiće" (cookies).Spomenute "kolačiće" koristimo samo kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice.