Mon06182018

Last updateSun, 17 Jun 2018 11am

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Džemati Ostali džemati Šunji Šunji

Šunji

Šunje u ranim osmanskim spisima nalazimo pod imenom Dragočajna. Nisam našao podatke o mogućem vjerskom objektu u ranijem vremenu. Džamija u Šunjima je izgrađena 1967/68. godine.

Potpuna rekonstrukcija ove džamije počela je 2010. godine. Umjesto običnog krova urađena je kupola te izvršeni neophodni restauratorski radovi na zidovima i u unutrašnjosti džamije.


Imami u džamiji u Šunjima od njenog podizanja do danas bili su: Mustafa ef. Bešlić, Ahmed ef. Zatega, Numan ef. Ćosić, Bajro ef. Bandić, Ahmed ef. Hasković, Nihad ef. Sinanović i današnji imam Šabanović Mersed.

Na području ovog džemata 2008. izgrađena je (na temeljima nekadašnjeg mesdžida) džamija u Brđanima, a 8. augusta 2009, godinu od početka gradnje, otvorena je i džamija u Zukićima. Ovom džematu pripada i naselje Bale, u kojem se, također, nalazi mesdžid.
Po popisu iz 1991. godine u Šunjima je živjelo 313 Bošnjaka, u Zukićima 298, Brđanima 182, Balama 132.


Danas na području ovih naselja živi oko 950 Bošnjaka.


U sastavu Šunja nalazi se i naselje Bradina, u kojem je 1995. sagrađena džamija, koja je uklonjena 2005. godine jer se ispostavilo da je jednim dijelom bila na zemljište nekog pravoslavca. Džamija je građena za potrebe Armije BiH, koja je tada u Bradini imala svoje kasarne. Zanimljivo je napomenuti da je Bradina više od 300 godina bila bošnjačko mjesto. Bradina faktički postoji od 1520, a možda je to čak i starije naselje. U popisu iz 1550. godine Bradina već ima 38 kuća Bošnjaka, 19 neoženjenih, šest kuća hrišćana. Ovo je po popisu Kliškog sandžaka 1550, kad se Bradina dijelila na Donju i Gornju Bradinu. Izgleda da je ovo naselje pomorila kuga, pa možda odatle dolazi i njen naziv. Naime, navodi se da je Bošnjaka nestalo zbog pojave kuge pa je dugo za to mjesto govoreno „Obra se din“, tj., nesta dina, vjere (muslimana), a odatle i vrlo moguće sama riječ Bradina. Kao dokaz služi prijevod popisa Kliškog sandžaka iz 1550. godine, str. 265.

Poštovani posjetioci naše stranice želimo skrenuti pažnju na činjenicu kako stranica www.medzlis-konjic koristi tzv. "kolačiće" (cookies).Spomenute "kolačiće" koristimo samo kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice.