Thu10172019

Last updateTue, 15 Oct 2019 12pm

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Knjige i tekstovi ODABRANI TEKSTOVI O noći Berat (Lejletu-l-Berat)

O noći Berat (Lejletu-l-Berat)

Petnaesta noć mjeseca ša'bana, u islamskoj tradiciji Bošnjaka i drugih muslimana Balkana kao i muslimana u mnogim dijelovima muslimanskog svijeta, obilježava se: a) organizirano, najčešće prigodnim mevludskim svečanostima i sličnim programima i b) individualno, tj. pojedinačnim ibadetskim djelima (dobrovoljnim namazima, dovama, učenjem Kur'ana, zikirom, istigfarom). Ova mubarek noć doživljava se i kao vijesnik nadolazaćeg mjeseca posta, mubarek ramazana

 

Imena

Ova mubarek noć ima više imena ili naziva izvedenih iz hadisa i predaja koje je, zapravo, kao takvu i utemeljuju. U zemljama arapskog govornog područja obično se naziva Nisf ša'ban (dosl. polovina mjeseca ša'bana). U Afganistanu i Iranu naziva se Nim ša'ban, u Turskoj Berat kandiliitd. Muslimani u Bosni i u drugim zemljama na Balkanu nazivaju je Lejle-i berat, što je neznatno modificirani izvorni arapski naziv Lejletu l-bera'e (dosl. Noć oslobađanja od Vatre). Drugi nazivi su slijedeći:

  • Lejletu d-du'a (Noć dove);
  • Lejletu l-idžabe (Noć uslišavanja molbi);
  • Lejletu l-mubarek (Blagoslovljena, mubarek noć);
  • Lejletu š-šefa'a (Noć zagovora, šefa'ata);
  • Lejletu l-gufran we l-itq mine n-niran (Noć oprosta i oslobađanja od Vatre);
  • Lejletu l-'ard (Noć izlaganja djela).

Ova višestrukost njezinih naziva svjedoči o njezinoj duhovnoj važnosti, posebnosti i odabranosti.

Zašto Lejle-i berat

Svaki od navedenih naziva za ovu mubarek noć otkriva jedan aspekt njezine blagoslovljenosti. Ovdje dajemo kratku napomenu o imenima Lejletu l-bera'e i Lejletu š-šefa'a, koja su značenjski povezana. Naime, mufessir Ismail Hakki (u. 1725.) u svome tefsiru, kao jednu od odlika ove noći, navodi i to da je u njoj Muhammedu, alejehisselam, dat potpuni šefa'at (temamu š-šefa'a). Kao dokaz za to Hakki navodi dvije predaje. U prvoj se veli kako je Muhammed, alejhisselam, trinaeste noći ša'bana molio dozvolu za šefa'at za svoj ummet pa mu je dat šefa'at za trećinu njegovog ummeta, potom je molio dozvolu za šefa'at četrnaeste noći ša'bana pa mu je dat šefa'at za dvije trećine njegovog ummeta, te je molio i petnaeste noći ša'bana i onda mu je dat šefa'at za cijeli njegov ummet osim za one neposlušne Uzvišenom Allahu. U drugoj predaji, od hazreti Aiše, kazuje se da je ona vidjela Allahovoga Poslanika, alejhisselam, u 15. noći ša'bana na sedždi kako uči dovu. Tad mu je došao Džibril i rekao da je Allah ove noći njegovim šefa'atom od Vatre oslobodio trećinu njegovog ummeta. Poslanik, alejhisselam, nastavio je doviti pa mu je Džibril ponovo došao i rekao da je Allah oslobodio od Vatre pola njegovog ummeta. Poslanik, alejhisselam, i dalje je dovio pa mu Džibril dođe i reče da je njegovim šefa'atom Allah oslobodio od Vatre cijeli njegov ummet osim onome ko je s nekim zavađen sve dotle dok ne bude njime zadovoljan. Poslanik, alejhisselam, nastavi i dalje doviti te mu Džibril dođe pred sabah i reče: ''Allah je, Svojom izdašnošću i milošću, obećao Svoje zadovoljstvo i onim međusobno zavađenim u tvome ummetu!'' pa je i Poslanik, alejhisselam, time bio zadovoljan.

Ove predaje, za koje Hakki ne navodi izvor niti ocjenu ispravnosti, osvjetljavaju činjenicu zašto je Lejle-i berat to što jeste, tj. Noć oslobođenja od Vatre i Noć šefa'ata, kao što i dodatno govore o tome zašto je ša'ban, prema predaji, mjesec Allahovoga Poslanika, alejhisselam.

Hakki navodi još jednu zanimljivost: u ovoj mubarek noći voda Zemzem se vidljivo poveća! (Ruhu l-bejan, 8/449)

Utemeljenje

Kako smo već naznačili, za ovu mubarek noć i njezino ''oživljavanje'' (obilježavanje) utemeljenje se pronalazi u hadisima Muhammeda, alejhisselam. Odmah valja istaći da se ova noć ne spominje u Kur'anu. Ovu napominjemo stoga što neki pokušavaju da ovu noć opravdaju čak i Kur'anom, navodeći da na nju ukazuje kur'anski ajet: U njoj se riješi svaki posao mudri (Ed-Duhan, 4). Međutim, to ukazivanje je neispravno zbog: a) ajeta koji prethodi navednom ajetu, tj. trećeg ajeta sure Ed-Duhan, b) prvog ajet sure El-Kadr i c) 185. ajeta sure El-Bekare: U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur'ana. Iz ovoga proizlazi i netačnost tvrdnje da se rješavanje svakog posla mudrog događa u petnaestoj noći mjeseca ša'bana.

Zato što se ova noć ne spominje u Kur'anu neki su skloni da osporavaju njezinu važnost i blagoslovljenost dovodeći time u pitanje njezinu utemeljenost. Dakle, prijepor se sada svodi na ispravnost ili autentičnost hadisa koji govore o ovoj noći.

Neki savremeni učenjaci hadisa, poput Jusufa Karadavija, Muhammeda Saliha el-Mundžida i 'Atijjea Saqra, smatraju da hadisi koji govore o petnaestoj noći ša'bana ne dosežu stepen autentičnosti. U praktičnom smislu ovo znači da ne postoji autentičan hadis koji specificira obavljanje posebnog ibadeta u ovoj noći, zatim, da se takva praksa ne prenosi od ashaba te da dove koje se te noći upućuju nemaju svoje utemeljenje.

Međutim, drugi savremeni učenjaci, poput Muhammeda Alevija el-Malikija, Hasanejna Muhammeda Mahlufa, Alija Džume i Abdullaha Sadiqa el-Gamarija, drže da neki hadisi koji govore o vrijednostima (fadiletima) ove noći ipak dosežu stepen autentičnosti ili ispravnosti, dok su neki od njih ''slabi'' (da'if). Svoju argumentaciju ovi učenjaci potvrđuju činjenicom da su prve generacije muslimana (selef) vodile računa o ovoj noći i provodile je u ibadetu. U tom smislu oni navode izjave autoritativnih učenjaka između kojih izdvajamo one Ibn Redžeba el-Hanbelija (u. 1394.) i Ibn Tejmijjea (u. 1328.). Naime, Ibn Redžeb veli:

''Noći polovine mjeseca ša'bana tabi'ini iz reda stanovnika Šama, kao što su Halid ibn Ma'dan, Makhul i Luqman ibn Amir i dr., pridavali su veliku važnost i u njoj ibadetili. Od njih su drugi ljudi preuzeli njezinu vrijednost i važnost'' (Leta'ifu l-me'arif, 161).

Ibn Tejmijje navodi: ''Što se tiče noći polovine [mjeseca ša'bana], o njezinoj vrijednosti preneseni su hadisi i predaje, a od plejade prvih generacija muslimana preneseno je da su oni u njoj klanjali [nafile]. Dakle, kada čovjek sâm klanja [nafilu] u ovoj noći za to ima presedan u generacijama prvih muslimana, i to mu je dokaz koji se ne može poreći'' (El-Fetawa, 23/132).

Smisao pozivanja na praksu prvih generacija muslimana i njihovo pojedinačno ''oživljavanje'' ove noći sastoji se, jednostavno rečeno, u tome da oni takvo što sigurno ne bi činili ili prakticirali bez autentičnog hadiskog dokaza! Imam Gazali u svome Ihjau navodi da su ''dobri prethodnici'' (selef-i salih) u 15. noći ša'bana klanjali namaz koga su nazivali salatu l-hajr (namazom), da su se zbog njega okupljali i da postoji mogućnost da su ga čak i u džematu obavljali (1/632).

Hadisi

Evo nekoliko hadisa koji govore o vrijednosti Lejle-i berata:

Od Muaza ibn Džebela se prenosi da je Allahov Poslanik, alejhisselam, rekao:

- U petnaestoj noći ša'bana Allah pogleda sva Svoja stvorenja i svima oprosti izuzev mušriku i onome čije je srce ispunjeno mržnjom i neprijateljstvom prema drugom muslimanu (mušahin)(Ibn Madže 1390; El-Munziri i Albani ga smatraju vjerodostojnim; Et-Tergib we t-terhib, 2/132,Es-Silsiletu s-sahiha, 3/135).

U jednom drugom hadisu (Ruhu l-bejan, 8/448), pored mušrika i onoga čije je srce ispunjeno mržnjom i neprijateljstvom prema drugom muslimanu, još se spominju:

  • vračar,
  • sihirbaz,
  • notorni alkoholičar,
  • onaj koji je neposlušan roditeljima,
  • onaj koji ustrajava na zinaluku (bludu) – kao oni koji su daleko od Božije milosti i kojima neće biti oprošteno.

Od Aiše, kćeri Ebu Bekrove, prenosi se da je Allahov Poslanik, alejhisselam, rekao:

Allah se spušta u noći polovine mjeseca ša'bana na dunjalučko nebo pa oprosti [tolikom broju ljudi] više nego što ima vlasi na stadu plemena Kelb (Albani veli da je ovaj hadis ''vjerodostojan po drugome hadisu''; Tahridžu Miškati l-mesabih, br. 1251).

Allahovo ''spuštanje'' u hadisima razumijeva se na način kako to Njemu, Uzvišenom, dolikuje i priliči. Kelb je bilo veliko pleme čiji su članovi imali veoma veliki broj ovaca.

Također se od Aiše prenosi hadis u kome je Poslanik, alejhisselam, između ostalog, njoj kazao:

- (...) Ovo je noć polovine mjeseca ša'bana. Zaista Uzvišeni Allah u njoj pogleda Svoje robove i oprosti onima koji traže oprost (čine istigfar), smiluje se onima koji traže da im se smiluje, a zlobnike ostavi onakvima kakvima i jesu (Bejheki kaže da je ovaj hadis mursel džejjidŠu'abu l-iman, 3/140).

Od Alije Ebu Taliba se prenosi da je Allahov Poslanik, alejhisselam, rekao:

Kada nastupi 15. noć ša'bana provedite je u nafili a dan u postu, jer zaista se Allah u njoj spušta na dunjalučko nebo i govori: Traži li iko oprosta da mu oprostim?! Traži li iko opskrbu da ga opskrbim? Je li ko u nevolji pa da ga izbavim? – upućujući tako poziv za pozivom sve do osvita zore (Šewkani za ovaj hadis kaže da mu je predajni lanac slabTuhfetu z-zakirin, br. 241).

Prema tome, navedeni hadisi ukazuju na to da Lejle-i berat ima posebnu važnost i da je to noć u kojoj ljudi mogu steći posebnu Božiju milost i naklonost. I zato je treba provesti u dobrovoljnom ibadetu, onako kako to stoljećima prakticiraju generacije muslimana.

Almir Fatić (www.preporod.com)