Sat07202019

Last updateTue, 16 Jul 2019 9am

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Knjige i tekstovi ODABRANI TEKSTOVI El-Karadagi: „Ulema mora biti dio rješenja, a ne povod novih problema u muslimanskom svijetu!“

El-Karadagi: „Ulema mora biti dio rješenja, a ne povod novih problema u muslimanskom svijetu!“

U petak, 29. maja 2015. godine u Srednjoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu je održano predavanje o temi „Promjene u islamskom svijetu: uloga uleme“, istaknutog islamskog učenjaka dr. Ali Muhiuddin El-Karadagija.

Organizator tribine je Centar za dijalog ─ Vesatijja, čija misija uključuje širenje i promoviranje kulture dijaloga kako među muslimanima tako i među pripadnicima različitih religija i svjetonazora, u skladu s ciljevima i misijom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini definiranim izvorima islama i njenim normativnim aktima. Moderator tribine je bio uvaženi hfz. dr. Safvet Halilović, član Svjetske unije islamske uleme, dok je svojim prisustvom manifestaciju uveličao dr. Mustafa-ef. Cerić, predsjednik Upravnog odbora Centra Vesatijja, koji se je auditorijumu obratio s nadasve inspirativnim govorom.

Dr. El-Karadagi: „Ulema mora raditi na jedinstvu i popravljati stanje!“

Dr. El-Karadagi je predavanje podijelio u dva tematska dijela. Prvi je posvećen analizi današnjeg stanja muslimanskog svijeta, dok je u drugom dijelu predavanja fokus posvećen ulozi uleme u ovim turbulentnim vremenima. Kroz presjek glavnih problema ummeta (opća razjedinjenost, velike stope siromaštva, nezaposlenosti i korupcije, zaostalost na obrazovnom i naučnom planu), dr. Karadagi je ukazao na određene kur'anske i hadiske smjernice o tome kakvi bi muslimani trebali biti, a kakvi jesmo u današnjem svijetu. Ipak, to nikoga ne treba da obeshrabri, jer se zora uspjeha i pobjede rađa nakon najcrnje tmine zuluma i slabosti. Ulema islama je u ovim odsudnim časovima faktor prevage na tasu dobra, i od njenog aktivizma ili pasivizma zavisi tok budućih kretanja u muslimanskom svijetu.

U nastavku donosimo kratki sažetak glavnih poruka dr. El-Karadagija iz prvog dijela predavanja:

„Stanje našeg ummeta je podijeljenost. Arapske zemlje su razjedinjene, a posljedice toga se osjete i na ostalim muslimanskim zemljama. Ono što se dešava danas jeste da su sve zemlje zauzete svojim problemima, ne želi se pronaći rješenje, već se dalje dijele. Takvo je stanje u Siriji, Iraku i drugim zemljama. Sve to mi sebi sami radimo. Današnji cionistički projekat želi da pocijepa islamski svijet. Što su njihovi neprijatelji (Arapi i muslimani) više razjedinjeni, to njima više ide u korist. Današnji rast grupe Islamska država neće uspjeti, on je kratkog daha i dovodi do anarhije.

Druga osobina ummeta je zaostalost s naučnog, civilizacijskog i obrazovnog aspekta. Da je naš ummet napredan, ne bi se mogli s nama tako lako poigravati. Zapad danas kaže da je nepismen čovjek koji nije u stanju da se služi savremenim tehnološkim pomagalima, a u muslimanskom svijetu mi i dalje govorimo o ljudima koji ne znaju da čitaju i pišu. U muslimanskom svijetu, preko 92% stanovništva je nepismeno, i to u ummetu čija je prva objava: „Ikre – Uči!“ Nedavno sam posjetio Egipat, i saznao sam da je jedan od uvjeta da bi te zaposlili u bezbjednosnim službama to da ne znaš čitati ni pisati. Uvjet za posao je da ne znaš čitati ni pisati!

Islam od nas traži da budemo napredan ummet, islam želi da pojedinci i učenjaci budu aktivni, da rade najbolje što mogu, što danas kažu da imamo najbolji scenario. Traganje za rješenjima, inovacijama je ono na čemu trebamo poraditi. 95% onoga što nosim na sebi je proizvedeno u drugim zemljama, poput Kine, pa kako onda mogu reći da živim u naprednoj zemlji?

Treći problem ummeta je velika nezaposlenost i siromaštvo. Prema podacima UN-a, u svijetu živi više od jedne milijarde siromašnih, a veliki dio njih živi u muslimanskim zemljama. Neke od muslimanskih zemalja imaju po čak 42% siromašnih i nezaposlenih. Takođe, naše zemlje izjedaju visoki nivoi korupcije.

Pored svih ovih nedaća, ummet je počeo shvatati izlaz iz njih. Narod je počeo shvatati da je najpreče da uredimo politički sistem, a potom sistem obrazovanja koji će formirati zdrave generacije. Kur'an govori o uređenju, prepravljanju obrazovnog sistema u prvom ajetu koji je objavljen: „Ikre – Uči!“ Poznato je pravilo u arapskom jeziku da ako se izbriše objekat iz rečenice, tada se taj pojam odnosi na sve. Zato nam i prvi ajet poručuje: „Uči, čitaj sve, čitaj svaku stvar!“ Kura'n kao da poručuje: „Muhammede, ti si poslan kao milost svim svjetovima, ti si zadužen za sve njih, zato čitaj sve knjige, čitaj za sve ljude!“ Muslimani današnjice moraju proširiti svoje vidike i čitati sve, a specijalizirati se u pojedinačnim granama.

Danas vidimo da je stanje crno, ali iza tmine dolazi zora, kao što se spominje u suri El-Fedžr. Allah, dž.š., će dati uspjeh onima koji rade na putu istine i dobra. Braćo i sestre iz Bosne, znate kako je bilo teško u ratu, ali ste imali i velike uspjehe.

Sjećam se da je Alija Izetbegović došao u Katar nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Prepričat ću vam naš privatni razgovor. Uzeo sam ga za ruku i upitao kako ste mogli pristati na takav mir, kako ste mogli staviti vaš potpis na taj ugovor. Rahmetli Alija Izetbegović mi je tada rekao: „Ja sam uspio da sačuvam državu, i to je najvažnije! Poslije nas će doći generacije koje će učiniti i više nego što se vi nadate. U prošlosti, prije rata nisi mogao razlikovati Srbina ili Hrvata od muslimana, ali i s takvim našim narodom je u ratu bilo velikog dobra. Ova naša iskušenja su nam podstrek da budemo bolji na djelima, a ne samo na riječima.“

U drugom dijelu predavanja, dr. Karadagi je govorio o ulozi uleme u današnjoj konstelaciji snaga u svijetu. Spomenuo je slučaj imama Ebu Hamida El-Gazalija koji je u svoje vrijeme odvojio od svijeta, iako je ummet i tada prolazio kroz teška razdoblja. Imam Gazali je to učinio iz više razloga, od kojih su dva najvažnija: pročišćenje nefsa i oživljavanje islamskih nauka. Nakon imama Gazalije, na pozornicu stupa Abdul-Kadir Gejlani koji je govorio o praktičnom odgoju, o borbi i žrtvi na Božijem putu. Tako nastaju prve medrese koje je osnovao Nizamu-l-mulk, a iz čijih su klupa izašli velikani Nuruddin Zenki i Salahuddin Ejjubi. Poruka je da ulema u svom aktivizmu mora težiti sponi između teorije i prakse, između asketizma i žrtve, između djela i riječi, jer to od nas zahtijeva islam kao sveobuhvatni sistem življenja.

„Moramo govoriti o tome da alim ne može biti samo simbol svetosti. Kad kažemo 'mudžahid', to se ne odnosi samo na oružanu borbu, već na svaki vid ulaganja truda na Božijem putu. Džihad i idžtihad dolaze od istog korijena 'džehede', što znači ulagati trud, boriti se, žrtvovati se. Poslanik, s.a.v.s., se nije mogao u Mekki boriti oružjem, ali se borio rječima, savjetovanjem, pozivanjem.

Ulema mora biti među ljudima, da ih ljudi pitaju. Učenjaci su nasljednici poslanika, a mi gledamo samo jedan aspekt toga, tj. nauku. Nauka je samo mali dio tog nasljedstva. Nasljedstvo poslanika uključuje ahlak, ophođenje prema drugima. Obaveza učenih jeste da se spuste na nivo običnih ljudi, da žive s običnim ljudima, da žive zbog običnih ljudi. U suprotnom, ako sam ja učenjak koji gleda samo vlastitu korist, omladina će to primijetiti!

Obaveza uleme jeste da govorimo o jedinstvu, da ne proglašavamo nikoga nevjernikom jer to cijepa ummet. Ulema mora popravljati stanje. Ulema mora nuditi rješenja, a ne biti dio problema. Alim mora biti dio rješenja, a ne povod novih problema! Alimi moraju nuditi nova rješenja. Ova zemlja, Bosna i Hercegovina, može postati primjer drugima. Savjetujem vas da od arapskog svijeta uzimate samo ono što je dobro, a nemojte uzimati ono loše. Nemojte uzimati ideje koje će vas pocijepati, ni pod imenom selefizma ni šiizma!“

Biografija predavača: Dr. Ali Muhiuddin El-Karadagi (rođen 1949.) je istaknuti islamski učenjak, te član šerijatskih nadzornih odbora nekoliko islamskih institucija i banaka, uključujući Narodnu banku Katara, Islamsku banku u Dubaiju. Član je Akademije za islamski fikh pri Organizaciji islamske konferencije (OIC), Akademije za fikh Svjetske islamske lige (RABITA) i Evropskog vijeća za fetve i istraživanja. Autor je brojnih knjiga, naučnih radova, eseja, kritičkih članaka i rasprava. Do sada je objavio preko 30 veoma zapaženih knjiga i naučnih radova među kojima se izdvajaju: Muqaddimah fi Minhaj al-Fiqh al-Islami, Mizan al-Haq, Buhūth fiqhiya fi Masā’il ṭibbiya mu‘āssira, Asr al-Ghazali [Age of al-Ghazali] in the introduction to al-wasit fi al-mathhab, by Abu Hamid al-Ghazali, Buhūth fi al-‘iqtiṣād al-islamiyy (Studija o islamskoj ekonomiji). Neka njegova djela prevedena su na nekoliko stranih jezika. Dr. El-Karadagi je trenutno profesor šerijatskog prava na Fakultetu za šerijat i islamske studije pri Univerzitetu u Kataru i obnaša dužnost generalnog sekretara Svjetske unije islamske uleme.