Thu10172019

Last updateTue, 15 Oct 2019 12pm

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Knjige i tekstovi ODABRANI TEKSTOVI 11 - 13 džuz Kur'ana: kratki opis

11 - 13 džuz Kur'ana: kratki opis

Trinaesti džuz: Dvanaestog dana mjeseca Ramazana se na mukabelama širom BiH uči trinaesti džuz, koji započinje od 242. stranice te se završava s 261. stranicom Časnog Kur'ana. Ovaj džuz obuhvata sedam stranica sure Jusuf, šest stranica sure Er-Rad i sedam stranica sure Ibrahim.

Kazivanje o Jusufu, a.s., je kazivanje o uspjehu čovjeka koji je prolazio kroz teška iskušenja, ali nikada nije izgubio nadu. Bio je strpljiv i izdržljiv. Stoga su i ajeti ove sure ohrabrujući, puni motiva i nade. Najljepši primjer toga je Jakub, a.s., koji je na određeno vrijeme ostao bez dva sina, pa je rekao: „I ne gubite nadu u milost Allahovu; samo nevjernici gube nadu u Allahovu milost!“ Jusuf, 87.

Na kraju sure Jusuf se spominje recept za uspjeh na svakom životnom polju. Kur'an nas uči da ko želi uspjeh i ima pred sobom jasan cilj, neminovno će ga dostići. Zato se pomozimo strpljenjem, imajmo nadu i ne padajmo u očaj: „Ko se bude Allaha bojao i strpljiv bio – pa, Allah, uistinu, neće dopustiti da propadne nagrada onima koji dobra djela čine.“ Jusuf, 90.

Er-Rad je medinska sura, objavljena nakon sure Muhammed. Ima 43 ajeta. Ovo je jedno od najljepših kur'anskih poglavlja, a njegova poruka je jasna: „Istina je uvijek pobjednik, makar se činila slabom, a zabluda je uvijek slaba i poražena, makar naizgled djelovala jakom!“

Stoga sura Rad započinje s tvrdnjom da je Allah, dž.š., Istina i da je Knjiga Koju je objavio Istina: „Elif Lam Mim Ra. Ovo su ajeti Knjige! A ono što ti se objavljuje od Gospodara tvoga je istina, ali većina ljudi neće da vjeruje!“ Er-Rad, 1.

Ljepota ove sure je i u tome što ona postepeno, korak po korak, čovjeka uvodi u Allahovo carstvo, ohrabruje ga da posmatra svemir i dokaze oko njega. Od 2. do 4. ajeta počinje kazivanje o nebesima, Suncu, Mjesecu, Zemlji, brdima i rijekama, da bi se na kraju govorilo o vrstama usjeva i plodova. Kur'an je poput vodiča koji ti pojašnjava: „Pogledaj Allahovo carstvo koje te okružuje. Ko je podigao ova nebesa bez stubova? Ko je sve ovo stvorio, sazdao i na ovako divan način uredio?“

Nakon što su ajeti nabrojali vidljive dokaze oko nas, dolazi najveličanstveniji primjer: Kur'an: „Kad bi se kakvim Kur'anom brda pokrenula, ili zemlja iskomadala, ili mrtvi dozvali: Allahu pripada sve!“ Er-Rad, 31. Poruka ovog ajeta je da ako bi išta moglo pokrenuti brda, pomjeriti Zemlju ili oživjeti mrtve, onda bi to bio Kur'an jer je on potpuna istina na Zemlji.

Kad bismo pitali ljude o najvećim Allahovim blagodatima prema njima, mnogi bi spomenuli ženu, djecu, kuću ili imetak. A ako bi ih neko upitao o njihovim problemima, počeli bi nabrajati ovosvjetske probleme, finansijske gubitke i poslovne neuspjehe. Zboga toga u Kur'anu nalazimo suru Ibrahim koja čovjeka uči da je vjera najveća blagodat, a najveća nesreća nije manjak novca, već manjak vjere u srcu.

Allah, dž.š., nas podučava da je jedna lijepa riječ vrijednija od svih materijalnih blagodati koje čovjek vidi: „Zar ne vidiš kako Allah navodi primjer – lijepa riječ kao lijepo drvo: korijen mu je čvrsto u zemlji, a grane prema nebu; ono plod svoj daje u svakod oba koje Gospodar njegov odredi – a Allah ljudima navodi promjere da bi pouku primili.“ Ibrahim, 24-25.

Kao što drvo daje lijepe i ukusne plodove, tako i drvo šehadeta čiji su korijeni duboko srcu daje kao plodove oplemenjene duhovne ličnosti. Vjerovanje u Allaha, dž.š., daje plodove u svako doba s dozvolom svog Gospodara, a to su dobra djela koja ostaju trajnom sadakom svog vlasnika i nakon njegovo odlaska s ovog svijeta.

Dvanaesti džuz:

Jedanaestog dana mjeseca Ramazana se na mukabelama širom BiH uči dvanaesti džuz, koji započinje od 222. stranice te se završava s 241. stranicom Časnog Kur'ana. Ovaj džuz obuhvata trinaest i pol stranica sure Hud te šest i pol stranica sure Jusuf.

Hud je mekkanska sura, objavljena nakon sure Junus i ima 123 ajeta. Brojne su kur'anske sure koje nose imena vjerovjesnika i poslanika, a ovdje imamo tri poglavlja koja dolaze jedno za drugim: Junus, Hud i Jusuf. Ove tri sure imaju više međusobnih sličnosti. To su prve sure u Kur'anu nazvane po poslanicima, te su u Mushafu poredane po redoslijedu kako su i objavljene. Sve tri potječu iz mekkanskog perioda poslanstva, a to je period povećavanja zlostavljanja i iskušenja koje su trpjeli muslimani i Poslanik, s.a.v.s. 

Sura Hud je objavljena Allahovom Poslaniku, a.s., deset godina nakon početka poslanstva, u veoma teškom i mračnom dobu. Progoni, mučenja i uznemiravanja muslimana su bili svakodnevna pojava, stoga su neki od ashaba učinili hidžru u Abesiniju. Te godine su na ahiret preselili Ebu Talib i Hatidža bint Huvejlid, r.a., veliki oslonci i podrška Muhammedu, a.s. Iste godine se desio i događaj u Taifu kada je Poslanik, a.s., kamenovan i odbije. Niko od stanovnika Mekke nije primio islam, sva plemena su odbila pomoći muslimane. 

Jedne prilike je Ebu Bekr, r.a., upitao: „O Allahov Poslaniče, vidim da si osijedio?“ „Osijedile su me sure Hud, Vakia, Murselat, Amme i Izeš-šemsu kuvviret“,  odgovori Poslanik, a.s.

Sura Hud dolazi kao utjeha Poslaniku, a.s., i muslimanima koji trpe bol zbog zuluma i nepravde koja se čini islamu, te je stoga jako aktuelna i u našoj današnjoj situaciji: „Ti idi Pravim putem, kao što ti je naređeno, i nek tako postupe i vjernici koji su uz tebe, i obijesni ne budite, jer On dobro vidi ono što radite. I ne držite stranu onih koji nepravedno postupaju, pa da vas vatra prži; vi nemate drugih zaštitnika osim Allaha, inače, nema vam pomoći!“ Hud, 112-113.

Ibn Abbas, r.a., je rekao za prvi citirani ajet ("Ti ustraj kako ti je naređeno..."): ''Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, nije objavljen teži ajet od ovoga, stoga je i rekao: 'Osijedila me sura Hud i njene sestre''' (misli se na sure Vakia, Murselat, Nebe' i Et-Tekvir).

Ova dva ajeta nude rješenje za probleme muslimana i preporučuju im tri stvari:

Ustrajnost na Pravom putu: „Ti idi Pravim putem, kao što ti je naređeno...“. Poziv na ustrajnost liječi gubitak nade i odustajanje od ulaganja truda. Vjernicima poručuje da nastave s pridržavanjem za vjerska načela, i da ne posustanu zbog trenutnih iskušenja s kojima se suočavaju.

Zabrana oholosti i nasilja: „I obijesni ne budite...“ Ovo je kur'anska opomena protiv nasilja i nanošenja štete drugima. O muslimani, ne budite oholi i neka vas iskušenja ne primoraju da zaboravite na upute svog dina, pa da počnete i vi drugima činiti nepravdu kao i oni vama. Budite pravedni, jer Allah, dž.š., zna šta vi radite i nosite u srcima.

Zabrana činjenja i branjenja nepravde: „I ne držite stranu onih koji nepravedno postupaju, pa da vas vatra prži...“. O muslimani, nemojte biti zulumćari, već budite vi promjena koju želite da vidite oko vas. Pokažite lijepim primjerom i ponašanjem, te zastupanjem istine i branjenjem potlačenih da vas islam uči pravednosti, toleranciji i samilosti prema drugima. Islam poziva čovjeka da se suprostavi neistini i nepravdi, bez obzira s koje strane dolazila.

Jusuf je mekkanska sura i ima 111 ajeta. Suština i glavna poruka ovog poglavlja koje govori o životu Jusufa, a.s., je: „Allah zna, a mi ne znamo!“ Događaji iz ove sure su neobični, nenadani. Jusuf, a.s., je od rođenja bio drag svojim roditeljima, ali ga je ta ljubav umalo koštala života jer su ga braća iz ljubomore bacili u duboki bunar. Jusufovo bacanje u bunar je u osnovi loše, ali mu je donijelo veliko dobro: odvelo ga je u vladarev dom. Jusufov boravak u dvoru je u osnovi bio dobar, ali je zbog spletke vladareve žene Jusuf, a.s., završio u tamnici. Isto tako, tamnica je u osnovi loša, ali je Jusuf, a.s., preko nje postao vladarem Egipta. Allah, dž.š., nas putem ovog kazivanja uči da On uređuje stvari i da čovjeku neke stvari mogu izgledati loše, ali se u njima može kriti veliko dobro. Allah zna, a mi ne znamo!

Vjerniče, kad te zadese teški trenuci i preplave iskušenja, sjeti se Jusufa, a.s., koji nikad nije gubio nadu i padao u očaj. Od Jusufa, a.s., nauči kako ćeš se ponašati i u vremenima izobilja, kako ćeš biti skroman i zahvalan Allahu, dž.š., na blagodatima. Od Jusufa, a.s., nauči kako poštovati oca, majku i rodbinu i kako oprostiti neprijatelju i zlobniku. Pređi preko grešaka ljudi prema tebi, da bi Allah, dž.š. prešao preko tvojih nepokornosti prema Njemu.

Jedanaesti džuz: Kur'an je lijek za tijela i duše

Desetog dana mjeseca Ramazana se na mukabelama širom BiH uči jedanaesti džuz, koji započinje od 202. stranice te se završava s 221. stranicom Časnog Kur'ana. Ovaj džuz obuhvata šest stranica sure Et-Tevbe te četrnaest stranica sure Junus.

Uprkos tome što sure Tevbe započinje uskraćivanje milosti munaficima nepostojanjem bismille i odricanjem od njih, na njenom kraju se svima njima nudi milost koju predstavlja Muhammed, a.s., - milost svim svjetovima: „Došao vam je Poslanik, jedan od vas, teško mu je što ćete na muke udariti, jedva čeka da pravim putem pođete, a prema vjernicima je blag i milostiv.“ Et-Tevbe, 128.

Ovaj ajet je najljepši završetak prvog dijela Kur'ana, te najljepši završetak Poslanikovog, s.a.v.s., života. Ovo je posljednja objavljena sura Poslaniku, a.s., ovo je oproštajna sura, pa je prikladan završetak u oprostu svim ljudima. Ako ljudi odbiju pokajanje, onda im posljednji ajet poručuje: „A ako oni glave okrenu, ti reci: 'Meni je dovoljan Allah, nema boga osim Njega, samo se uzdam u Njega, On je Gospodar Arša Veličanstvenoga!“ Et-Tevbe, 129.

Sura Junus je mekkanska sura, objavljena nakon sure El-Isra. Ima 109 ajeta i nalazi se poslije sure Et-Tevbe.

Glavni cilj ove sure jeste vjerovanje u Allahovu odredbu i određenje. U hadisu stoji da je Džibril došao Muhammedu, a.s., i rekao mu: „Obavijesti me o imanu.“ Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovori: „Iman je da vjeruješ u Allaha, Njegove meleke, Njegova Knjige, Njegove poslanike, Sudnji dan i da vjeruješ u Allahovo određenje, bilo dobro ili loše.“ Sura Junus se bavi ovim posljednjim temeljom vjerovanja.

Na početku sure, učač Kur'ana upoznaje svojstva Uzvišenog Gospodara. Allahova djela u vasioni su djela Mudrog i Milostivog od kojeg dolaze samo dobro, hajr i ljepota. Sura Junus vjerovanje u Allaha, dž.š., učvršćuje pozivom na razmišljanje o svijetu oko nas. Nemoguće je da je sav ovaj sklad koji nas okružuje nastao slučajno i iz zabave, već s tačno određenim ciljem i pod upravljanjem Onoga Koji je o svemu obaviješten. 

Stoga, sura Junus započinje s ajetom: „Ovo su ajeti mudre Knjige.“ Kur'an ima puno osobina, ali je ovdje naglašena mudrost kako bi znao da su Allahova odredba i govor izrečeni s potpunom mudrošću i planiranjem, a nikako drugačije.

Ajeti dalje govore o Allahovoj vlasti u svemiru i njegovom uređenju, kako bi čovjek postao svjestan svog Rabba i odbacio sve sumnje: „Gospodar vaš je Allah, koji je nebesa i Zemlju za šest vremenskih razdoblja stvorio, a onda – upravljajući Aršom, svemirom zagospodario. Niko se neće moći zauzimati ni za koga bez dopuštenja Njegova. Eto to vam je Allah, Gospodar vaš, pa se Njemu klanjajte! Zašto ne razmislite?“ Junus, 3.

U suri Junus, Uzvišeni Allah Svoju Knjigu opisuje kao lijek za ljudska tijela i duše: “O ljudi, već vam je stigla pouka od Gospodara vašeg i lijek za vaša srca i uputstvo i milost vjernicima. Reci: 'Neka se za to Allahovoj blagodati i milosti raduju, to je bolje od onoga što gomilaju.'” Junus, 57-58.

U navedenom ajetu spomenuta su četiri osobine koje se odnose na Kur’an i opisuju njegovu zadaću na planu uređenja života, kako pojedinca tako i društva: pouka, lijek, uputa i milost. Sva četiri svojstva međusobno se dopunjuju čineći jednu cijelinu.

Rekao je Ibnul-Kajjim u svojoj knjizi "Zadul-me'ad": "U Kur'anu je potpuno izlječenje od svih vrsta bolesti, duševnih i tjelesnih. On je dunjalučki i ahiretski lijek.“

Kur’an je jasna pouka za one koji pouku primaju. Učeći Kur’an, vjernici se nadahnjuju savršenstvom pouka, vjerujući jedinom Allahu, dž.š, istovremeno se oslobađajući robovanja bilo čemu drugom. Slušajući savjete Kur’ana obezbjeđuju se standardi uređenja života dostojni čovjeka. Kur’an je pouka koja oživljava srca i oslobađa ljudske duše od izmišljotina i sumnji koje ih skreću s pravog puta, unoseći pri tome raznovrsne bolesti i nemir u njihova tijela i srca.