Sun07212019

Last updateTue, 16 Jul 2019 9am

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Knjige i tekstovi ODABRANI TEKSTOVI Zapis o slasti smokvina ploda

Zapis o slasti smokvina ploda

Od kako su plodovi smokve u haremu čaršijske džamije počeli dozrijevati (a dozrijevaju čini mi se već skoro mjesec dana) prvi su mi jutarnji zalogaj. Jedna pred sabah namaz a dvije-tri nakon sabaha, zavisi koliko ih se nađe da su dozreli. Ne razumijem se u prirodu smokve osim što sam primijetio da broj zrelih plodova biva veći što su dani sunčaniji. U jutarnjoj  nerazbuđenosti, dok pipam po granama tražeći sočan zalogaj ja u stvari i ne razmišljam o toj vezi sunca i ploda nego, zadovoljan što sam među onima koji dan dočekuju s jutarnjom molitvom u džamiji, slijedim drhat zažiljene mističnosti u svojim grudima pa plodovima smokve prilazim vezujući njihovu sočnost sa zikrullahom koj do nje dopire kroz prozor džamije nakon pet molitvi.
U suri Et-Tin, koju u zadnje vrijeme počesto učim baš zbog ovog stabla u haremu džamije, Bog se kune smokvom i maslinom.
 
Tako mi smokve i masline!
 
Pa razmišljam koga bih našao da  mi nabavi i posadi stablo masline u ovo isto dvorište, nebitno ima li šanse u ovoj klimi plod svoj dati. Meni bi plod dala moja žeđ za mistikom, za Sinajskom gorom i gradom bezbjednim kojima se Bog u istoj suri u nastavku, također kune.
Gode mi znakovi koji mi misli u tom pravcu okreću u ranim jutarnjim časovima dok iščekujem prve zrake Sunca.
 
-Mi čovjeka stvaramo u skladu najljepšem-, kaže Uzvišeni Bog nakon ovih zakletvi, a ja mislim da taj lik najljepši nje samo naš vanjski lik nego i onaj unutrašnji što se lakše skruši i pred  znakovima Božijim poput ove smokve ljepšim učini.
 
Lakše osjetim u sebi mistični zrak Istoka pored smokve nego li pored bukve. Lakše se u hladu smokve i zamišljene masline razvremenim u glavi, razkrajoličim, lakše se otisnem u prostore vremena u kojima nisam imao priliku biti i mjesta koja nisam ni pogledom ni nogom dosegao.
 
A volim, tako, čekajući Sunce da se otisnem stazama i krajolicima koji pamte tapat Musaova štapa, Isaovu lagani hod, mubarek Ahmedove stope...
 
Znam dan će donijeti dunjalučke obaveze, uzburkati misli, skrenuti im tokove, ušančiti im snagu u prolaznost koja traži svoje  kao što i vječnost ima žeđ svoju, koju, eto, ovako, ujutro, nakon sabaha, pojim pod krošnjom smokve u haremu čaršijske džamije.
 
Podsvjesno, onim još neiživljenim dijelom bivstva svakog jutra iznova se smiješeći pomisli jal' vjere jal sujevjerja, da će mi dan koji slijedi biti jednako sladak kao taj prvi zalogaj, kao te prve misli...
 
-Zatim ćemo ga u najnakazniji lik vratiti- kaže Uzvišen Gospodar u nastavku sure Et-Tin.
 
Strah se strese u meni, moji dani minuli, moje noći pređašnje, izaći će preda me...
I grudi se od jeze i straha skupe ko usne nakon zagriza u nedozrelu smokvu. Kako god težak dan došao, pomislim, nije poput onog koji čeka kušače plodova džehennemskog Zekum drveta. Da nas Allah sačuva od njega!
 
-Samo ne one koji budu vjerovali i dobra djela činili, njih čeka nagrada neprekidna... nastavak je riječi Gospodara u suri et-Tin koji bude zahvalnost, jačaju nadu i misli ponovo utapaju u vjerovanje kako su plodovi smokve dozreli na zikrullahu koji pet puta dnevno dopire kroz obližnji džamijski prozor. 
 
Zagrizam i ubjeđujem se da ova smokva nije obična smokva niti su joj plodovi obični plodovi. Da potvrdim želju dozivam u sjećanje stihove kaside koju u sličnom okruženju napisah prije dvadesetak godina:
 
U haljetku starom bos ću ove noći
kroz dolinu Tuva ka Sinaju poći,
u hladove drevne gdje još šapat piri,
Pokaži mi, Bože, da se srce smiri!
 
Vođen pjesmom naja, daleko od ljudi,
potražit ću pute u doraslost ćudi,
gdje lahori lotos na vjetru tišine
i brda se lome od Tvoje siline.
 
Uhvatiću svjetlo sa nebeskih strana,
kroz nemirne krošnje maslinovih grana
i nemani strasti u trenu će pasti
od siline tapa Musaova štapa.
 
Izbrisat ću staze što ne vode Tebi,
napojit' se kapim' tek popale rose,
sastaviti mora ljubavi u sebi
i upregnut vjetre da me Tebi nose.
 
-Pa šta te onda navodi da poričeš onaj svijet, zar Allah nije sudija najpravedniji?! zadnjim ajetima sure Tin obraćam se sam sebi, nefsu svom, sebi jaranu svom, sebi dušmanu svom, sebi koriocu svom, sebi iskušenju svom, tihim koracima sa suncem granulim u zatioku, hodeći kroz haremsku kapiju dunjalučkoj kući...
 
Piše:Esad Bajić
 
 
Prilog uz Zapis:
 

Smokva: Voće mladosti spomenuto u Kur'anu

U prvim ajetima sure Et-Tin, Uzvišeni Allah, dž.š., se zaklinje se smokvom, maslinom i Sinajskom gorom: "Tako mi smokve, i masline, i gore Sinajske." (Et-Tin, 1-2.)

Potrebno je obratiti pažnju na sve ono s čime se dragi Bog zaklinje u Kur'anu, jer se u tim pojmovima kriju velike koristi ili poruke za sve ljude.

U ovom članku ćemo kazati nekoliko riječi o ljekovitosti smokve koja kao voće obezbjeđuje tijelu mnoge potrebne hranjive sastojke.

Porijeklo smokve

Smatra se da smokva potiče iz Turske i jugozapadne Azije, dok se danas uzgaja u svim toplijim krajevima.

Kao posebno značajna biljka, spominje se u Kur'anu, te jedna sura u Kur'anu nosi njeno ime.

Kao hranljivo i ljekovito voće, smokva je bila poznata čak i prije 4000 godina u Mesopotamiji. Dalje se širila preko Krita do antičke Grčke, gdje je postala osnova tradicionalne ishrane. Tu je smokva bila toliko poštovana da je donesen zakon koji zabranjuje izvoz najkvalitetnijih plodova. U starom Rimu smokva je čak smatrana svetim voćem. Već u najranijem periodu bilo je poznato 29 različitih vrsta smokvi, a danas ih, naravno, ima mnogo više.

Energetski i vitaminski sastav

Smokva je vrlo zdravo, ali i kalorično voće. Suhi plod sadrži 50-70% šećera zbog čega dijabetičari ne smiju da ga jedu. Osim toga, smokva sadrži važne vitamine B-grupe, vitamin C i beta-karoten. Od minerala sadrži kalcijum, kalijum, magnezijum, fosfor, željezo i bakar. Količina magnezijuma u suhim plodovima je tri puta veća nego u svježim. Zato su suhe smokve važan izvor ovog minerala neophodnog za mišiće, krvne sudove i nervne ćelije.

Suhe smokve su odličan izvor minerala, kao što je kalcijum, bakar, kalijum, mangan, željezo, selen i cink. U 100 grama suhih smokvi ima 640 mg kalijuma, 165 mg kalcijuma, 2,03 mg željeza i 232 mg kalijuma. Kalijum je jako bitan sastavni dio ćelija i tjelesnih tečnosti koje pomažu u kontroli otkucavanja srca, aritmije i krvnog pritiska. Bakar kao i željezo, su potrebni za proizvodnju crvenih krvnih zrnca i za oksidaciju ćelija.

Ljekovitost smokve

U svijetu je raširena upotreba smokve kao preventivnog i tradicionalnog sredstva protiv kancera i tumornih boljenja. Smokve i njihov mliječni sok imaju jako antiseptičko, fungicidno i dezinfikujuće djelovanje. Mliječni smokvin sok takođe pomaže kod glista i ostalih crijevnih napasti, a liječi i gljivice, bradavice na koži i omekšava kurje oči i žuljeve. Ova voćka je poznata i kao blago sredstvo za čišćenje organizma, pri tom ne izazivajući grčeve i dijareju.

Suhe smokve su jako zdrave i hranjive, a slabo je poznata činjenica da sadžre više kalcijuma od kravljeg mlijeka. Zbog velike količine bakra se preporučuje osobama koje imaju anemiju, jer bakar potiče proizvodnju crvenih krvnih zrnaca. Suhe smokve su su dobar borac protiv osteoporoze, i samo deset suhih smokvi dnevno preventivno djeluju na gubljenje koštanog tkiva.

Smokve pomažu u snižavanju povišenog krvnog pritiska, jer su dobar izvor kalijuma, minerala bitnog za kontrolu krvnog pritiska. Mogu da budu od pomoći čak i pri mršavljenju. One su dobar izvor vlakana, koja održavaju osećaj sitosti i odgovarajući nivo energije. Dakle, smokve ne debljaju, a dovoljno su hranljive, tako da su dobar izbor za svaku dijetu. Održavanje kostiju u dobrom stanju je još jedna funkcija smokvi, jer su odličan izvor kalcijuma.

Osim što riješava probleme s kostima i zubima, suha smokva je blagotvorna i za nokte, kosu i kožu. Pravi je izvor mladosti, jer zahvaljujući mnoštvu antioksidanata kojima brani organizam od slobodnih radikala, usporava starenje.

 

Piše: NEDIM BOTIĆ (www.preporod.com)