Sun09202020

Last updateThu, 17 Sep 2020 8am

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Knjige i tekstovi ODABRANI TEKSTOVI Tekstovi vezani za Konjic PREGLED STANOVNIŠTVA KOTARA KONJIC PREMA POPISU OD 1. MAJA 1885. GODINE

PREGLED STANOVNIŠTVA KOTARA KONJIC PREMA POPISU OD 1. MAJA 1885. GODINE

PREGLED STANOVNIŠTVA KOTARA KONJIC PREMA POPISU OD 1. MAJA 1885. GODINE[1]

Kotar Konjic je 1885., uz Mostar, Bileću, Gacko, Ljubinje, Ljubuški, Nevesinje, Stolac i Trebinje, pripadao mostarskoj oblasti u kojoj je živjelo 71.701 rimo-katolika, 53.466 istočno-pravoslavaca, 52.238 muhamedanaca, 139 Židova i 29 osoba ostalih vjeroispovijesti. U BiH je u 49 kotara živjelo 265.788. rimo-katolika, 571.259 istoč­no-pravoslavaca, 492.710 muhamedanaca, 5.805 Židova i 538 osoba druge konfesije. Rimo-katolici su bili većina u 11, istočno-pravoslavni u 23, a muhamedanci u 15 kotara.

U kotaru Konjic u 19 tadašnjih općina u 178 mjesta živjelo je 5.560 rimo-katoli­ka, 2.528 istočno-pravoslavaca, 11.593 muhamedanaca, 11 Židova i 1 osoba druge vje­roispovijesti u 2.672 kuće i 3.151 stan (šumske kolibe). Živjelo je 165 austrougarskih državljana i 4 stranca.

Muhamedanci su sami živjeli u 49, rimo-katolici u 18, a istočno-pravoslavni u 5 mjesta, dok su muhamedanci i istočno-pravoslavni zajedno živjeli u 12, muhamedanci i rimo-katolici u 45, a istočno-pravoslavni i rimo-katolici u 8 mjesta. Muhamedanci, rimo-katolici i istočno-pravoslavni zajedno su živjeli u 23 mjesta.

Muških osoba bilo je 10.379, a ženskih 9.314. Muškaraca do 16 godina bilo je 1.250 a žena i djece 13.625. Oženjenih i udanih bilo je 7.513, neoženjenih i neudanih 11.112, razvjenčanih 7 i udovaca i udovica (obudovjelih) 1.049. Bila su 42 svećenika svih konfesija, 11 državnih činovnika, 4 učitelja, 1 zdravstveni djelatnik, 287 begova i aga, 2.832 težaka, 2.226 kmetova, 156 posjednika kuća i renti, 128 tvorničara, trgova­ca i obrtnika, 277 pomoćnih radnika, nadničara i sluga.

detalji popisa u pdf formatu

[1] Statistika mjesta i stanovništva BiH po popisu naroda od 1. maja 1885., Sarajevo 1886., str. 232.-240.