Wed12122018

Last updateMon, 10 Dec 2018 9am

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Hutbe Hutba muftije sarajevskog u Carevoj džamiji posvećena zekatu

Hutbe

Hutba muftije sarajevskog u Carevoj džamiji posvećena zekatu

Danas je muftija sarajevski, prof. dr. Enes-ef. Ljevaković, u Carevoj džamiji u Sarajevu održao hutbu posvećenu zekatu koju prenosimo u cijelosti:

Hvala Allahu. Njemu se zahvaljujemo i od Njega pomoć i oprost tražimo. Njemu se utječemo od poroka i ružnih djela naših.Onoga koga Allah na pravi put uputi – niko u zabludu ne može odvesti, a onoga koga On u zabludi ostavi – niko na pravi put ne može uputiti.

Svjedočimo da je samo Allah bog i da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik. On ga je, uistinu, poslao svjetovima da radosnu vijest donese i da opomene, prije nego što nastupi Sudnji dan.

Onaj ko se pokorava Allahu i Njegovom Poslaniku na pravom je putu. Onaj koji se – Njemu i Njegovom Poslaniku – ne pokorava, u velikoj je zabludi.

Molimo Allaha, našeg Gospodara, da nas uvrsti među one koji se Njemu i Njegovom Poslaniku  pokoravaju, koji se nadaju Njegovu zadovoljstvu i koji se čuvaju Njegove srdžbe.

Poštovani džema’ate,

Ovo je druga džuma u mubarek mjesecu ramazanu. Smatramo da je ovo pravo vrijeme da podsjetimo vjernike i vjernice na važne islamske imovinske ibadete i obaveze, od kojih se jedna, a to je zekjat, izvršava tokom cijele godine, najčešće tokom ramazana, dok je druga, sadekatul-fitr, vezana isključivo za mjesec ramazan. U ovoj hutbi ćemo govoriti o ovim, za muslimane i Islamsku zajednicu, izuzetno važnim ibadetima, naglašavajući posebno obavezu organiziranog prikupljanja zekjata i sadekatul-fitra u fond Bejtul-mal.

O ovim dvjema islamskim obavezama moramo govoriti češće, a posebno tokom ramazana. Nažalost,  još uvijek ima priličan broj muslimana koji ne izvršavaju ove važne islamske obaveze ili ih izvršavaju individualno, po svom nahođenju, na način da ih ne izdvajaju u Bejtul-mal. Također, među tumačima islama kod nas, zvanim i samozvanim, ima i onih koji se neoprezno upuštaju u tumačenje 60. ajeta sure Et-Tevbe u kojem se govori o raspodjeli zekjata, bez pravovremenog pojašnjenja uloge islamske vlasti, odnosno Islamske zajednice kod nas,  u organizaciji prikupljanja zekjata, sugerirajući slušaocima da i sami mogu izdvojiti zekjat spomenutim korisnicima. Zanimljivo je da ti „samozvani tumači“ imaju veće povjerenje u idžtihad neukih pojedinaca, u smislu načina raspodjele zekjata, od  nadležnih organa Islamske zajednice. Teško je povjerovati da nisu svjesni posljedica svoga tumačenja po Islamsku zajednicu, njen rad i razvoj, pa i opstojnost u ovim krajevima. Organizirano prikupljanje zekjata i sadekatul-fitra kod nas pokazatelj je jedinstva, samostalnosti i suvereniteta naše Islamske zajednice.

Zekjat je jedan od najvažanijih ibadeta u islamu. Spada u kategoriju islamskih šartova (uvjeta islama), kojima se iskazuje i potvrđuje pripadnost islamu i islamskoj zajednici. I po svojoj formi i po svojoj suštini i cilju, izdvajanje zekjata je jedinstven  ibadet.  Možemo ga definirati kao imovinski ibadet koji se sastoji od izdvajanja precizno definiranog dijela određene vrste imovine u poseban fond Bejtul-mal iz kojeg se, prema prioritetima, koje određuje “ulul-emr – legitimna islamska vlast”, dijeli Kur’anom određenim korisnicima.

Kao jedan od temelja vjere, zekjat je uz namaz, svjedočenje Allahove jednoće i Muhammedova poslanstva, post i hadždž, naglašen kao ključni uvjet ulaska u islam i muslimansku zajednicu:,,Ali ako se oni budu pokajali i namaz obavljali i zekjat davali, braća su vam po vjeri.” (Et-Tevbe, 12)

Nijekanje ove obaveze izvodi osobu iz islama, a njeno neizvršavanje, tretira se teškim grijehom. Dovoljno je kao ilustraciju navesti primjer prvog halife Ebu Bekra koji je primijenio mjere državne prinude protiv onih koji su odbili izdvajanje zekjata u Bejtul-mal. Tom prilikom je izgovorio poznate riječi: ,,Tako mi Allaha, boriću se protiv onoga ko pravi razliku između namaza i zekjata. Allaha mi, ko odbije samo jedno davanje (tj. jednu devu ili ovcu na ime zekjata) koje je činio u vrijeme Poslanika ja ću se boriti protiv njega.”            Glavni smisao ustanove zekjata jeste iskazivanje pokornosti Uzvišenom povinjavanjem Njegovoj naredbi i vršenjem ovog ibadeta. Ibadetom zekjata ostvaruje se čistoća imovine i čistota duše. Imovina se čisti od tuđeg hakka, a duša od pokuđenih osobina škrtosti, sebičnosti i pohlepe za dunjalukom. Zekjatom se štiti i uvećava imetak. Uzvišeni kaže:,,…što god vi udijelite, On će to nadoknaditi, On najbolje opskrbljuje“.(Sebe’,39)  ,,A za milostinju koju udijelite da biste se Allahu umilili – takvi će dobra djela Svoja umnogostručiti.”(Er-Rum, 39) Poslanik s.a.v.s. kaže: ,,Kada izdvojiš zekjat, iz svog imetka si odstranio njegovo zlo.“ (El-Hakim) Zabilježeno je da je Muhammed  a.s. rekao: ,,Zaštitite svoj imetak davanjem zekjata. “ (Ebu Davud) Ovi ciljevi su jasno naznačeni u 103. ajetu iz sure Et-Tevba „da ih njime očistiš i blagoslovljenim učiniš“. Pored naznačenog, nikako se ne može zanemariti važnost društvene solidarnosti, osjećaja odgovornosti za zajednicu, njezin razvoj i perspektivu te smanjenje jaza između bogatih i siromašnih.

Od Enesa ibn Malika se prenosi da je neki čovjek iz Beni Temima došao Poslaniku s.a.v.s. govoreći: ,,O Božji Poslaniče, ja posjedujem veliki imetak i veliku porodicu, pa me uputi kako da postupam sa tom imovinom? Poslanik s.a.v.s. je rekao: ,,Izdvoji zekjat iz tvog imetka jer te on čisti, pazi svoju rodbinu, ne zaboravi pravo siromašnoga, komšije i onoga ko prosi!” (Ahmed) U citiranom hadisu se apostrofiraju tri obaveze: prva je izdvajanja zekjata, potom  briga o rodbini te na koncu pravo koje imaju siromašni, komšije i prosjaci. Poslanik a.s. je jasno razdvojio obavezu zekjata od obaveze individualnog pomaganja rodbine i sirotinje.

Sadekatu-l-fitr, koji je propisan 2. godine po hidžri kada je propisan i post, kao obaveza po osobi a ne imovini, pored navedenoga, ima za cilj čišćenje posta od eventualnih manjkavosti i natruha kako bi, tako očišćen, bio primljen od Uzvišenoga Allaha.

Ulema je saglasna da je izdvajanje zekjata u Bejtul-mal obaveza imućnih vjernika ukoliko vlast na organiziran način prikuplja i raspodjeljuje zekjat i pozove vjernike da na taj način izvrše svoju obavezu, što jeste slučaj s našom Islamskom zajednicom.

Na obavezu organiziranog prikupljanja zekjata ukazuju kur’anski ajeti, sunnet Allahovog poslanika i praksa hulefai-rašidina.

Uzvišeni Allah u Kur’anu naređuje Poslaniku a.s., kao predstavniku islamske vlasti: “خذ من أموالهم صدقة تطهرهم و تزكيهم بها“ „Uzmi iz imovine njihove zekjat da ih njime očistiš i blagoslovljenim učiniš“. Adresat ove naredbe je izravno Vjerovjesnik a.s., koji je predstavljao islamsku vlast, što znači da se odnosi i na sve one koji budu u sličnoj situaciji kasnije. Ajet ovlašćuje i zadužuje Vjerovjesnika a.s., a poslije njega sve one koji budu u njegovoj poziciji predvođenja Zajednice, da organizira prikupljanje zekjata. Istodobno, implicitno se obaveznici zadužuju da svoj zekjat predaju prikupljačima ovlaštenim od islamske vlasti,  jer u protivnom, naredba bi bila nesprovodiva.

Budući da je ovaj ajet pojašnjavajući i ograničavajući za sve ajete koji u općenitoj formi naređuju izvršenje obaveze zekjata: „ve atuz-zekjate…“, oni se trebaju razumijevati i tumačiti u duhu spomenutog pojašnjenja/ograničenja.

Također, kur’anski ajet iz sure Et-Tevba (Innemes-sadekatu lil-fukarai..), koje pojedini tumači ponekad interpretiraju na način koji ostavlja prostor za dvosmislen odnos prema obavezi organiziranog prikupljanja zekjata, očigledan je argument u prilog organiziranog prikupljanja zekjata. Naime, među korisnicima se izričito spominje kategorija „vel-‘amiline alejha“, tj. oni koji organiziraju i rade na prikupljanju zekjata. Samo ova činjenica bi bila dovoljna da ukaže na obavezu organiziranog prikupljanja zekjata,  jer čemu usmjeravanje prikupljenih sredstava na organizaciju prikupljanja, ako to nije obaveza, budući da taj dio umanjuje dijelove ostalih kategorija korisnika.

Spomenuti ajet sadrži: pojašnjenje korisnika, ovlaštenje islamskoj vlasti da organizira službu za prikupljanje i raspodjelu zekjata te ograničenje u raspodjeli na definirane korisnike. Adresat ovog zaduženja, pojašnjenja i ograničenja jeste  legitimna islamska vlast koja se brine o interesima Ummeta/zajednice. Ona je ta koja određuje prioritete u raspodjeli, sukladno sunnetu Muhammeda a.s., a ne pojedinci individualno.

Općepoznata je činjenica u sunnetu da je Vjerovjesnik a.s. organizirao službu čiji su službenici (su’at) imali zadatak da prikupljaju zekjat u Bejtul-mal.

Praksa Hulefai-rašidina, također, potvrđuje princip organiziranog prikupljanja zekjata u Bejtul-mal. Već smo spomenuli riječi hazreti Ebu Bekra upućene odmetnicima koji su bili umislili da ova obaveza više ne vrijedi nakon smrti Allahovog Poslanika:

„Tako mi Allaha, ako mi uskrate jednu devu koju su davali Allahovom Poslaniku na ime zekjata, borit ću se protiv njih zbog tog odbijanja“.

Ovdje treba napomenuti da se argumenti koji govore o šerijatskoj utemeljenosti organiziranog prikupljanja zekjata izravno odnose na ustanovu zekjata, ali isti propis primjenjujemo i na sadekatul-fitr na temelju analogije, posebno uzimajući u obzir da su korisnici sadekatul-fitra, prema propisu u našem mezhebu, identični kao i korisnici zekjata, što znači da se sredstva sadekatul-fitra mogu usmjeriti za kategorije „vel-amiline alejha“  i „fi sebilillah“, tj. različite vjerske aktivnosti čiji je cilj promoviranje islama i njegovih vrijednosti.

Muslimani, članovi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, u domovini i dijaspori, dužni su uključiti se u jedinstvenu akciju prikupljanja zekjata i sadekatul-fitra koju vodi Rijaset Islamske zajednice. Izvršavajući ove svoje vjerske obaveze na spomenuti način oni potvrđuju svoju pripadnost i lojalnost Zajednici. Prema tome, izdvajajući zekjat i sadekatul-fitr u Bejtul-mal, vjernici time izvršavaju svoju obavezu, a nadležni organi Islamske zajednice  preuzimaju odgovornost za pravilnu raspodjelu prikupljenih sredstava na način kako je to Kur’an časni definirao. Podsjećamo da je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, u svojstvu vrhovnog muftije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, prošle godine (u ramazanu) donio fetvu kojom se potvrđuje princip organiziranog prikupljanja zekjata i sadekatul-fitra, te sukladno tome, naglašava obaveza svih muslimana koji pripadaju našoj Zajednici da zekjat i sadekatul-fitr uplaćuju isključivo u fond Bejtul-mal putem odgovarajućih blokova. Svevišnji u Kur’anu zapovijeda: „O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima vašim…“ (En-Nisa‘,59)

Poštovani džema’ate,

Nadamo se da ćete i ove godine kao i proteklih godina izvršiti svoje imovinske ibadete na propisani način moleći Allaha, dž.š., da vas nagradi Svojom neizmjernom nagradom.

Milostivi Allahu, smiluj nam se u ovom mubarek mjesecu, oprosti nam grijehe i zaštiti nas od vatre džehennemske. Podari nam imetak i bereket u njemu, učini nas od onih koji pomažu druge i koji koriste svojoj Zajednici. Pomozi nas u činjenju dobra i uvećaj naša dobra djela. Oplemeni naše duše. Primi naše namaze, naš post, naš zekat i sadekatul-fitr i uvedi nas u Džennet, tako ti Tvoje milosti. Amin, ja Rabbel-alemin!

(www.muftijstvosaraj.com)

Poštovani posjetioci naše stranice želimo skrenuti pažnju na činjenicu kako stranica www.medzlis-konjic koristi tzv. "kolačiće" (cookies).Spomenute "kolačiće" koristimo samo kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice.