Sun06242018

Last updateFri, 22 Jun 2018 12pm

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Hutbe Esad ef. Bajić Hutba: Životni cilj

Hutba: Životni cilj

Hutba, Podhum 06.09.2013.g.: Životni cilj

Hatib: Esad Bajić

U ime Allaha , Milostivog, Samilosnog!

Allah  je najveći, Allah je najveći, nema drugog boga osim Allaha, Allah je najveći, Allah je najveći i njemu pripada sva zahvala. Hvala Allahu koji nas je uputio ka nuru Islama, i koji nas je učinio muslimanima. Neka je salavat i selam na posljednjeg Allahovog Poslanika Muhammeda a.s., na njegovu porodicu, časne ashabe i sve one koji ih slijede u dobru do kijametskog dana.

Svakodnevno smo u potrebi da preispitujemo svoj život. Mislim, čak, bili vjernici ili ne, ljudi živeći jedni s drugima stalno se nalaze u situaciji da vagaju kvalitet svog života. Pri tom je, naravno,  sistem vaganja i preispitivanja zavisan od onoga šta čovjek želi i kakav mu je krajnji pogled na ovaj život.

Od izuzetnog je značaja šta smo mi sami sebi odredili za naš životni cilj na dunjaluku tj. šta mi hoćemo da postignemo u našem životu.

Ako ćemo pošteno pogledati u našu današnju društvenu stvarnost vidjet ćemo da će vrlo malo ljudi reći da nisu vjernici, no ako pogledamo naše aktivnosti, načine gledanja na društvene i pojedinačne vrijednosti po kojima se mjerimo, naš moral, naše poslovanje, našu istiniljubivost, naše čuvanje emaneta, našu istrajnost u činjenju dobra, onda, vidjet ćemo da bi malo gdje  prošli kao takvi.

Vidjećemo da postoji znatan broj ljudi koji ne odbacuju vjeru ne dobacuju ni vjerske obrede ali kad pogledamo njihovu životnu filozofiju svodi se na to da čitav svoj život posvete tome da što više uživaju na ovom svijetu, pa se, budući da se današnji osvosvjetski, materijalni užici ostvaruju novcem, to pretvori u trku za zarađivanjem i gomilanjem novca. Idemo mi na džume, bajrame, ponekad i na neki drugi namaz u džamiju no ono što učimo u namazu, što nam imam s minbera kazuje ne nalazi jesta u našim mislima. Jendostavno nam vjerski obredi dođu kao uklapanje u sredinu a mi jednako zadržavamo tu neku svoju, neislamsku filozofiju koja nam određuje kretanje i djelovanje.

Nemal broj nas smatra da bi nas izvršavanje i djelovanje po islamskim propisima odvelo s puta koji smo sebi zacrtali. Neko će reći: Da tako radim ne bi nikad kuću napravio! Drugi će reći:  da tako radim ne bi ništa zaradio i slično. Stalno nam se provlači ideja kako je naše društvo nepravedno, i kako  će onaj ko se u životu osloni na Božije propise propast u našem društvu.

Ali, ako smo, a nadamo se da jesmo vjernici, onda treba da se zapitamo šta imamo od kuće koja nije od halala, šta imamo od bogastva koje je kroz prizmu Kur'ana gledao ništa drugo do li vatra kojom ćemo sebi džehennem potpalit. Je li to uspjeh. Ako vjerujemo u Kur'an, on nam to govori.

Šta imam od novca koji nisam ostvario zaradom, ili ako sam nekakav gazda, šta imam od novca koji sam ostvario prekomjernim iskorištavanjem radnika.

Kakvu sreću očekujemo od djeteta koje u strahu da će teško živjeti odgajamo da bude poltron, ulizica, da nema svoj vjerski stav da u napredovanju kroz život nikad ne gleda šta radi onima ispod sebe nego samo kako će se dopasti onima iznad sebe. Umjesto kako da poštuje Boga često djecu odgajamo kako da poštuju jačeg na dunjaluku, kako da mu se udvori, smjesti na neki položaj i slično.

Novac jeste bitan u današnjem svijetu, ali ne smije postat bitniji od vjere. Onda on nije novac nego bog, neuzubillahi.

„Bog uistinu prihvata samo od bogobojaznih.” (El-Ma'ide, 27)

Bogobojaznost (takvaluk) znači stalna svijest o Bogu, stalna prisutnost  Boga u našim mislima i našim djelovanjima. Ako nje nema ond anema djela ma šta radili, ako njem anema naše djelo vrlo lahko može biti nedjelo.

Od Ibn Abasa se prenosi da mu je Allahov Poslanik a.s., rekao: "Čuvaj Allaha, pa će On tebe čuvati, čuvaj Allaha, naći ćeš Ga ispred tebe, kada se obraćaš obraćaj se Allahu, kada tražiš pomoć traži je od Allaha, znaj da se čitav svijet sakupi da ti učini neko dobro ne može ti učiniti osim ako je to Allah odredio, i da se cio svijet sakupi da ti naškodi ne može ti naškoditi, osim ako ti je Allah odredio." (Tirmizi u Sunenu)

„I da čovjeku pripada samo ono za šta se sam potrudi“. (En-Nedžm, 39)

Rekao sam na prošloj hutbi kako mnogo vremena koristimo govoreći kako je islam lijep, kako je islam dao prava, ovo –ono. Naravno da jest. Ali šta ja imam od toga. Koliko sam ja lijep, koliko ja dajem prava. Odakle u današnjem vremenu toliko poistovjećivanje nas sa islamom u priči, a u praksi  toga ima vrlo malo. Ponekad imam osjećaj da se mi krijemo iza islama, iza hadisa, iza ajeta. Ajetima i hadisima opravdavamo svoje postupke. Ajeti i hadisi nisu tu da bi se mi njima opravdavali i da bi se sakrivali iza njih, već da živimo po njima. Ako naša djela ne prate našu priču, onda nešto ne štima. Vjeru koja je život sveli smo na teoriju i priču. Služi nam da njome ocjenjujemo. Žene sa nikabom kritikuju one sa maramom, a ove sa maramom kritikuju ove bez marame. Ali to nisu zdrave kritike, to su osuđivanja.

Vjernicima životni cilj treba da bude ispunjenje obaveza prema Bogu. Ovaj svijet bi trebali da  doživljavamo  kroz onu predaju koju sam spominjao na jednoj od prethodnih hutbi a koja kaže da je dunjaluk  ahiretska njiva. Dakle, ako hoću da budem predan i pokoran Bogu, a to je značenje riječi Islam, ja ne mogu sebi reći: “Ja hoću da na Zemlji živim kako je meni volja tj. po zakonu koji sam sebi donesem", jer je to put u vatru. Naprotiv, ako sam vjernik mogu samo reći: “Ja hoću da živim onako kako je Allah, dž.š., propisao". Dakle Islam je način života, a Kur'an je "udžbenik života". Muhammed, s.a.v.s., je primjer za vjernike, prvi učitelj i imam muslimanima.

Od  Džafera Sadika, velikog alima svog vremena prenosi se sljedeće: “Kad god zaprijeti opasnost vašem životu, odrecite se vašeg imetka kako biste sačuvali svoj život, a kad se u opasnosti nađe vaša vjera, žrtvujte svoj život za vjeru.”

U islamu, linija života je jasna, jednostavna i logična: prvi život, smrt, onda Dan Sudjenja, i onda drugi život. Sa ovom jasnom linijom života, musliman ima jasnu svrhu u životu. Musliman zna da je on stvoren od Allaha. Musliman zna da će provesti nešto godina u prvom životu, za vrijeme kojih mora slušati Boga, zbog toga što ce ga Bog pitati i držati odgovornim za njegova djela, bilo javno ili tajno, jer Allah zna sva djela od svih ljudi. Musliman ne smije dopustiti da zaboravi ono što slijedi nakon ovog života pa da nam ovaj život postane krajnji cilj.

„Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da Nam se nećete vratiti?“ (El-Mu'minun, 115.)

„Oni koje troše imetke svoje kako bi stekli Allahovo zadovoljstvo, i da im to postane navika, liče vrtu na visoravni na koji se izliva obilna kiša, pa daje dvostruk plod; ako ne bude obilne kiše, bude kiše rosulje. A Allah dobro vidi ono što vi radite.“ (El-Bekare, 265.)

Pod pojmom „imetka“ spomenutog u ovom ajetu, možemo shvatiti kapital općenito. A zar kapital, pored pokretne i nepokretne imovine nije, naprimjer, i mladost, slobodno vrijeme, zdravlje, fizička i umna snaga?... Sve te blagodati treba iskoristiti u duhu hadisa u kojem Muhammed, s.a.v.s., savjetuje da što je moguće bolje iskoristimo pet blagodati prije nego što nas zadesi pet iskušenja: „Iskoristi pet stvari dok te nije spriječilo drugih pet;

-          mladost prije starosti,

-          zdravlje prije bolesti,

-          bogatstvo prije siromaštva,

-          slobodno vrijeme prije zauzetosti,

-          život prije smrti“.

"Tako mi duše i Onoga koji ju je upotpunio, pa je osposobio za njeno griješenje i njezinu bogobojaznost, onaj će naći spas koji dušu očisti, a štetiće onaj koji dušu pokvari i zavede. " (Eš-Šems: 7-10)

 

Hatib: Esad Bajić

 

Izvori:

Haris Čengić- Hidžra, izvor: www.islam.co.ba

Karadavi: Islamski preporod između anarhije i ekstremizma, KPD „Svjetlost“ Konjic, 2000.g.

Muhammed El-Gazali: Obnovi svoj život, MIZ Konjic, 2000.g.

Prof. Dženan Rezaković- Hutba: Znamo li šta želimo u životu? (izvor: www.medresa.org)

Dr. Zakir Naik: Šta je cilj našeg života? (www.youtube.com)

Dr. Muhammed Ali Alhuli: Potreba za islamom (www.sehur.net)

Poštovani posjetioci naše stranice želimo skrenuti pažnju na činjenicu kako stranica www.medzlis-konjic koristi tzv. "kolačiće" (cookies).Spomenute "kolačiće" koristimo samo kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice.