Wed12122018

Last updateMon, 10 Dec 2018 9am

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Hutbe Esad ef. Bajić Hutba: Vanjska i unutarnja čistoća

Hutba: Vanjska i unutarnja čistoća

Ovih dana je aktualan problem čistoće zraka u nekim  našim gradovima. S obzirom da mi danas problem primjećujemo samo kad  dirketno , ovdje i sada,  ugrožava naše živote svakako ima prostora i potrebe da progovorimo o čistoći kao univerzalnom pojmu. Vidimo da je olakšicu spomenutim problemima donijela kiša a ne neka ljudska djelatnost. Bog je taj koji je doa olakšicu.Uzvišeni Bog je posredstvom padanja kiše sa neba, pročišćavanja zraka djelovanjem biljaka i rastakanja lešina uz pomoć zemlje i bakterija u njoj stvorio pretpostavku za “čišćenje” u prirodi

وَأَنزَلْنَا مِنَ السَّمَاءِ مَاءً طَهُورًا

I Mi s neba čistu vodu spuštamo.[1] 

Također, Bog je u nutrinu svakog čovjeka položio želju i ljubav prema čišćenju i uljepšavanju, na način da je prednost čistih i niskost prljavih svim ljudima očita.

Svi ljudi u svojim nutrinama to potvrđuju, kao što stoji u časnom ajetu: 

قُل لاَّ يَسْتَوِى الْخَبِيثُ وَالطَّيِّبُ

Reci: “Nije isto ono što je nečisto i ono što je čisto.”[3] 

Svi ovi primjeri predstavljaju prizore “urođenog upućivanja” stvorenja prema čistoći i uljepšavanju. Uzvišeni Bog je utvrđivanjem propisa i vjerske upute dao veliki broj zapovijedi o čuvanju čistoće i uljepšavanja.

Riječ taharet (طهارت) čistoća, u kur'anskoj terminologiji ima veoma široko značenje. Pored vanjske i vidljive čistoće, ona obuhvata skrivenu i unutrašnju čistotu.[4] 

Obraćanje pažnje na čistoću čovjeku donosi zdravlje i radost i predstavlja jedan od znakova razvoja i napretka ljudske zajednice. S obzirom na vjerske propise, važnost čistoće tijela u islamu je jasna. Muslimani pri abdestu nekoliko puta dnevno peru ruke i lice, a pri gusulu cijelo tijelo sapiru. Pošto se abdest i gusul uzimaju zbog božanskih motiva i s namjerom približavanja Bogu, pored uklanjanja vidljivih nečistoća oni na čovjeka ostavljaju velik duhovni uticaj, čime mu donose unutrašnju i vanjsku čistoću, tako da je u slučaju kada nema vode u vrijeme namaza neophodno uz pomoć tejemuma okoristiti se duhovnim uticajem čišćenja. Uzvišeni Bog, nakon propisivanja obaveze abdesta, gusula i tejemuma, kaže sljedeće: 

وَلَكِن يُرِيدُ لِيُطَهَّرَكُمْ وَلِيُتِمَّ نِعْمَتَهُ عَلَيْكُمْ

...Već želi da vas učini čistim i da vam blagodat Svoju upotpuni.[5] 

Uzvišeni Bog je čovjeku dao na raspolaganje različite vrste čistih i lijepih jela poput: 

وَرَزَقَكُم مِّنَ الطَّيِّبَاتِ

...I jelima vas opskrbljuje čistim.[6] 

يَا أَيُّهَا النَّاسُ كُلُواْ مِمَّا فِى الأَرْضِ حَلاَلاً طَيِّباً 

O ljudi, jedite od onoga što ima na zemlji, ali samo ono što je dopušteno i što je čisto.[7]

Zabranjena su nečista i odvratna jela. Ovaj časni ajet jasno ukazuje na “načelo dozvoljenosti”, u smislu da je dopušteno koristiti sva jela, osim onih čija su zabrana i pokvarenost potvrđeni,[8] kao što možemo pročitati u Kur'anu: 

وَيُحِلُّ لَهُمُ الطَّيِّبَاتِ وَيُحَرِّمُ عَلَيْهِمُ الْخَبَآئِثَ

...Koji će im čista jela dozvoliti, a nečista im zabraniti.[9] 

Jedan od najvažnijih znakova ličnosti, razvoja i odgoja čovjeka jeste čistoća njegove odjeće, u vezi s čim u islamu postoji veliki broj preporuka, te se čak čistoća odjeće ubraja u jedan od propisa namaza:

وَرَبَّكَ فَكَبِّرْ وَثِيَابَكَ فَطَهِّرْ

I Gospodara svoga veličaj! I haljine svoje očisti![10] 

Za obavljanje ibadeta određuje se posebno mjesto kako bi se čovjek udaljio od vezanosti za radno mjesto i ovisnosti o mjestu življenja. Pored uklanjanja vanjske nečistoće, ako na mjestu ibadeta nema vanjskih očitovanja širka i činilaca koji vode u nepažnju, čovjekova djela će biti iskrenija, kao što Bog kaže hazreti Ibrahimu, a.s.:

وَطَهِّرْ بَيْتِىَ لِلطَّائِفِينَ وَالْقَائِمِينَ وَالرُّكَّعِ السُّجُودِ

I očisti ovaj Hram Moj za one koji će ga obilaziti, koji će stajati, i koji će se pregibati i koji će na sedždu padati.[12] 

Dakle, čuvanjem čistoće u svim dimenzijama svog postojanja, kako pojedinačnog tako i društvenog života, čovjek postaje voljen kod Boga, kao što o tome kaže Uzvišeni u Kur'anu:

إِنَّ اللّهَ يُحِبُّ التَّوَّابِينَ وَيُحِبُّ الْمُتَطَهِّرِينَ 

Allah zaista voli one koji se često kaju i voli one koji se mnogo čiste.[13] 

Ukrašavanje, korištenje prikladne odjeće i ugodnih mirisa zadovoljava ljudsku potrebu za lijepim, smiruje ga, predstavlja jedan od najvažnijih činilaca privlačenja i ljubavi drugih te predstavlja znak civilizacijskog napretka i razvoja svakog društva.

S obzirom da u vrijeme ibadeta uljepšavanje čovjeku daje veći stepen smiraja i prisutnosti srca, da ono ima velik uticaj na vanjski izgled i privlačenje simpatija drugih tokom prisustvovanja obrednim ceremonijama, bajram-namazu, džumi ili namazu u džematu i da ono pokazuje razvoj i napredovanje vjernika, Uzvišeni Bog kaže: 

يَا بَنِى آدَمَ خُذُواْ زِينَتَكُمْ عِندَ كُلِّ مَسْجِدٍ

O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoćete da molitvu obavite.[14] 

Prema tome, iako želja za uljepšavanjem i čistoćom proizlazi iz ljudske prirode, vjerski propisi i život Božijeg poslanika pozivaju muslimane da više pridaju važnost i da više paze na čistoću i uljepšavanje.  Posebno je bitno da pored vanjske čistoće “I šminke” koja nam je uslovljena društvenim životom i kada ne bi pazili na nju društvo bi “upiralo”prstom u nas, potrebmo ej d apazimo na unutarnju čistoću nas samih, naših želja, misli, osjećaja. Teško je vjeorvati das mo svi mi pojedinačno čisti a obično se takvim deklarišemo ako pogledamo da nam je priroda I okolina u kojoj živimo prljava. Neko je prlja I d anije božije milosti I pojava koje je dao da se ona čisti mi bi umirlai u svom sopstvenom smeću. I to je doraz naše lične čistoće ili bolje reć nečistoće. Ako je prostor u kom živimo, naša životna sredina  ovako nečista ogledalo naše unutrašnje  nečistoće onda  je stanje alarmantno, ako nije onda unutarnja čistoća treba da nam bude  pokretča d aviše pazimo na vanjsku čistoću u svakom obliku. Bog nam dragi pomogao u tom! Amin!

Pripremio: Esad Bajić


[1] El-Furkan, 48. 

[3] El-Ma'ide, 100. 

[4] El-Ma'ide, 6. 

[5] Mizan, sv. 5, str. 234; 

[6] El-Ma'ide, 64. 

[7] El-Bekare, 168.

[8] Nemune, sv. 1, str. 569; 

[9] El-A‘raf, 157. 

[10] El-Muddessir, 3-4.

[12] El-Hadždž, 26. 

[13] El-Bekare, 222. 

[14] El-A‘raf, 31. 

 

Poštovani posjetioci naše stranice želimo skrenuti pažnju na činjenicu kako stranica www.medzlis-konjic koristi tzv. "kolačiće" (cookies).Spomenute "kolačiće" koristimo samo kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice.