Thu08162018

Last updateMon, 06 Aug 2018 10am

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Hutbe Esad ef. Bajić Dobročinstvo čini istinski sadržaj bogobojaznosti

Dobročinstvo čini istinski sadržaj bogobojaznosti

Poštovana braćo!

U proteklim ramazanskim hutbama uvdijeli smo da je kao svrha posta, njegov rezultat i cilj navedeno stjecanje bogobojaznosti, svijesti o Bogu, takvaluka. Na prošloj hutbi govoreći o vrijednosti noći Kadr govorili smo o vrijednosti Kur’ana časnog, Božije objave i upute nama vjernicima pa smo vidjeli da se u suri Bekare, drugi ajet, Kur’an predstavlja kao upustvo onima koji su muttekini, koji su posjednici takvaluka, bogobojaznosti. I danas ćemo u ovoj zadnjoj ramaznskoj hutbi govoriti o bogobojaznosti, govorit ćemo o društvenoj dimenziji bogobojaznosti, kako se ona treba ogledati u našem življenju ovdje na dunjaluku.

Naime, ramazan je pored toga što je mjesec posta, mjesec Kur’ana, mjesec posvećenijih ibadeta i mjesec sadekatu-l-fitra i tradicionalno i mjesec kada dajemo zekjat na svoju imovinu. Ono što nisam spomenuo u prethodnim hutbama, il nisam dovoljno, jeste činjenica da osjećanje za socijalnu pravdu, briga za slabe , siromašne, obespravljene, potlačene, bolesne ili jednom rječju “dobročinstvo” čini istinski sadržaj bogobojaznosti, svjesnosti Boga, takvaluka.

Kur’an o tome govori u suri Bekare 177. ajet:

"Nije dobročinstvo u tome da okrećete lica svoja prema istoku i zapadu, nego su dob-ročinitelji oni koji vjeruju u Allaha, u drugi svijet, u meleke, u knjige, u vjerovjesnike, te oni koji od imetka, iako im je drag, daju rođacima i siročadi, siromasima i putnicima namjernicima, prosjacima, i za otkup iz ropstva, oni koji namaz obavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, te oni koji su strpljivi u neimaštini i u bolesti, i za vrijeme borbe. To su oni koji su iskreni i oni koji se Allaha boje."

Dakle, draga braćo pored dimenzije takvaluka, bogobojaznosti koja ima , da tako kažem, intimni, lični karakter odnosa između roba i Gospodara, kakva je recimo post gdje ja nemam udjela u tvom postu niti uvida u nj, niti ti u moj, gdje je svako od nas mogo prije džume, ako nema vjere, da se najede i dođe ovdje na džumu i pri tom ne ošteti nikog do li sebe takvaluk ima svoju vidljivu društvenu dimenziju u kojoj se naša prava i obaveze isprepliću.

Na prošloj hutbi sam se pri kraju s nekoliko riječi dotakao kritički na naš odnos prema Kur’anu u smislu da dolazimo na mukabele i samo slušamo naše hafize a da pri tom nismo ponijeli prijevod Kur’ana da pratimo njegovo značenje. Sad ću s nekoliko primjera pojasniti unutar ove teme zašto je značajno da pratimo značenje.

Prvo, hadisi o vrijednosti učenja Kur’ana i njegovog slušanja izrečeni su pred slušateljima kojima je kur’anski jezik maternji, gdje se kada se kaže uči Kur’an podrazumijevalo i da njegov sadržaj zna onaj koji uči ili sluša.

Drugo, kada se pogledaju današnje rasprave o vjeri na internetu, koje posebice čitaju i u njima učestvuju naša omladina, reklo bi se po tim tekstovima da je Allah u Kur’anu samo govorio o borbi, ratu, važnosti dizanja ruku u namazu, bidatima itd… no, kada uzmemo Kur’an i počnemo ga čitati naći ćemo da se, posebice kada su u pitanju sure tzv. mekanskog perioda objave Kur’ana, uz postojanje Boga prvo pdosjeća i na postojanje siročadi, siromašnih, bijednih, slijepih, općenito nemoćnih, zarobljenika i ugnjetavanih. Ako pomono pratimo njihov sadržaj vidjećemo koliko Kur’an posvećuje pažnje prosjacima, obespravljenima, bijednim, ubogim, siromasima, robovima, ratnim zarobljenicima, siročadima te potlačenim, podjarmljenim.

Poruka ovih kur’anskih ajeta je da ima Bog i da treba vjerovati da Bog ima ali da treba isto tako u toj vjeri biti svjestan da postoje među nama i ove kategorije i da je vjeorvanje u Boga povezano s brigom o ovim kategorijama

Plijen od stanovnika sela i gradova koji Allah Poslaniku Svome daruje pripada: Allahu i Poslaniku Njegovu, i bližnjim njegovim, i siročadi, i siromasima, i putnicima-namjernicima - da ne bi prelazilo iz ruku u ruke bogataša vaših; ono što vam Poslanik kao nagradu da to uzmite, a ono što vam zabrani ostavite; i bojte se Allaha jer Allah, zaista, strahovito kažnjava i siromašnim muhadžirima koji su iz rodnog kraja svoga protjerani i imovine svoje lišeni, koji žele da Allahovu milost i naklonost steknu, i Allaha i Poslanika Njegova pomognu, - to su, zaista, pravi vjernici i onima koji su Medinu za življenje izabrali i domom prave vjere još prije njih je učinili; oni vole one koji im se doseljavaju i u grudima svojim nikakvu tegobu, zato što im se daje, ne osjećaju, i više vole njima nego sebi, mada im je i samima potrebno. A oni koji se učuvaju lakomosti, oni će sigurno uspjeti. (Hašr 7-10)

Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne troše ga na Allahovom putu - navijesti bolnu patnju. (Tewbe 34 ajet)

Ili sura koju znamo kao El-hakju, sura Humeze, učimo je još u mektebu-poslušajmo njeno značenje:

Teško svakom klevetniku-podrugljivcu, koji blago gomila i prebrojava ga, i misli da će ga blago njegovo besmrtnim učiniti! A ne valja tako! On će sigurno biti bačen u Džehennem! (El Humeze 1-4)

Ako neko i ne zna ovu suru, suru “Ereejtel-lezi” ili Maun znamo sigurno. U njoj  se temelji vjere u Boga povezuju  sa odnosom prema obespravljenima, siromasima, siročadi…

-Znaš li ti onoga koji onaj svijet poriče? Pita Uzvišeni Allah u prvom ajetu ove sure.

Šta biste pomislili da će biti odgovor?

-Pa to je onaj koji grubo dobija siroče! , kaže Allah u drugom ajetu

-i koji da se nahrani siromah - ne podstiče.(3. Ajet)

- A teško onima koji, kada molitvu obavljaju, molitvu svoju kako treba ne izvršavaju, koji se samo pretvaraju, i nikome ništa ni u naruč ne daju! (4-7 ajeta sure Maun)

Sura Zarijat 15- 19: “Oni koji su se Allaha bojali - u Džennetskim baščama će, među izvorima, boraviti, primaće ono što im Gospodar njihov bude darovao, jer, oni su prije toga dobra djela činili, noću su malo spavali, i u praskazorje oprost od grijeha molili, a u imecima njihovim bio je udio i za onoga koji prosi i za onoga koji ne prosi.”

U hadisi kudsiju se prenosi:

Bog Veličanstveni će na Sudnjem Danu reći:

-O čovječe! Bijah bolestan, a ti me ne obiđe!

- O moj Gospodaru! - reći će čovjek - kako da te obiđem [bolesna] kad si ti Gospo¬dar svih svjetova [ne možeš biti bolestan]?!

-A zar nisi [o čovječe] saznao da se moj rob, taj i taj, razbolje, pa ga ti ne obiđe! Zar nisi znao, da si ga obišao, da bi Mene kod njega našao?!

- O čovječe! Ja od tebe zatražih hrane, a ti me ne nahrani!

- Gospodaru moj! - reče čovjek - Kako da te nahranim kad si ti Gospodar svih svjetova?!

-A zar ne znaš - reče Bog - da je jedan moj štovatelj/ rob, taj i taj, od tebe zatražio da ga nahraniš, pa ga ti ne nahrani. Zar ne znaš, da si ga nahranio, da bi ti to kod mene našao?!

 -O čovječe! - reče Bog -zatražio sam da me napojiš, pa Me ti ne napoji!

-Kako da te napojim - reče čovjek- kad si ti Gospodar svih svjetova?!

-Od tebe je da ga napojiš tražio jedan moj rob, taj i taj, pa ga ti ne napoji. A da si ga napojio, to bi ti kod mene našao!

Poprimimo draga braća i ove istine u svoju svijest i pamćenje i pridodajmo ih onim značenjima bogobojaznosit, takvaluka, o kojima smo govorili u prethodnim ramazanskim hutbama. Naša vjera je vjera i ovog i onog svijeta. Potrudimo se da oživimo ekonomiju, privredu, poljoprivredu, zanastvo, sve što doprinosi boljem životu, nađimo tako načina da uposlimo i našu omladinu da u besposlici ne vode oštre rasprave o tom hoće li na Sudnjem danu vidjet ili neće vidjet Boga... Ako naše društvo bude društvo siromašnih, siročadi o kojima niko ne vodi brigu, potlačenih... tanka je nada da ćemo biti među sretnim i na Sudnjem danu.

Ako Bog da, u ponedjeljak ćemo se opet sastat na bajramu u ovoj džamiji, a klanjat će se pored džamija i u sportskoj dvorani u Konjicu gdje će bajram-namaz predvodit Redžo ef. Muhibić

Molim Allaha da nas učini potpunim posjedovaocima takvaluka kao krunskog dara ramazanskih ibadeta i da se na Bajramu sretnemo, inšaAllah, čisti od grijeha naših s tvrdim nijetom i odlukom da iza ramazana sačuvamo ove ramazanske lijepe darove ibadeta i takvaluka. Amin!

Poštovani posjetioci naše stranice želimo skrenuti pažnju na činjenicu kako stranica www.medzlis-konjic koristi tzv. "kolačiće" (cookies).Spomenute "kolačiće" koristimo samo kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice.