Tue06192018

Last updateSun, 17 Jun 2018 11am

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Hutbe Esad ef. Bajić Hutba: Nemar-gaflet

Hutba: Nemar-gaflet

18.08.2006-HUTBA-Esad Bajić

NEMAR

Neka je hvala Uzvišenom Allahu na daru islama kojim nas je počastio. Na daru Poslanika koji nam je način pravog života pokazao i detalje njegove objasnio. Neka je salavat i selam na Poslanika islama , njegovu porodicu i sve časne sljedbenike.

Jedan od izraza koje Kur’an koristi za čovjeka jeste INSAN. Značenje ove riječi moglo bi se na našem jeziku opisati kao: Biće koje zaboravlja. U Kur’anu se još tri izraza koriste a u našem jeziku također prevode kao čovjek. Ti su ADEMUN, IMRUN I REDŽULUN. Svaki od ovih izraza ima posebno značenje. No u današnjoj hutbi obratit ćemo pažnju na značenje ovog prvog izraza INSAN.
Dakle svojstveno nam je, kako nam sam ovaj izraz govori das mo skloni zaboravu. Stoga imamo niz propisa , ibadeta , koji su tu da nas podsjete i učvrste u našem vjerovanju, u našoj izvjesnosti i spoznaji do koje smo došli. Zašto je to bitno? Zato, draga braćo, što čovjek često pomisli kako je dovoljno da nešto zna. No, vremenom iako on i dalje nosi znanje o nečemu ono postaje samo informacija koja nema života pa se nerijetko ponašamo kao dijete koje nauči izgovarati VATRA JE VRUĆA I PEČE a opet svako malo posegne za vatrom ili vrućim predmetom i opeče se. I mi tako često činimo mnoge stvari koje su oprečne s našim zannjem i informacijama samo što ćemo bol osjetiti tek nakon Dana obračuna ukoliko se ranije ne probudimo. Veliki broj ljudi govori. Ja vjerujem u Boga, u Kur’an itd… no koliko su te riječi shvatljive, razumne i istinite ako uzmemo u obzir da svoje živote vode ne obazirući se na sve ono što proističe iz vjere u Boga i iz Njegove knjige.
Obradit ćemo ukratko šta znači pravo znanje i koji je njegov značaj a onda ćemo se dotaći i osnovne naše današnje teme a to je Gaflet ili nemar tj. Zanemarivanje činjenica koje proističu iz našeg nekad stečenog znanja.

S kur’anskog stajališta, stvarni ili zbiljski ljudski život pod izravnim je utje­cajem stvar­nog života razuma. Sljedeći kur’anski ajet veoma dobro predočava ovu činjenicu o kojoj govorimo:
يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُواْ اسْتَجِيبُواْ لِلّهِ وَلِلرَّسُولِ إِذَا دَعَاكُم لِمَا يُحْيِيكُمْ

O vi koji vjerujete, odazovite se Bogu i Poslaniku kada budete poz­vani ka onome što će vam život osigurati. (El-Enfal, 24)
Sa stanovišta Kur’ana, čovjek koji je vjernik, a nema znanja, on je poput mrtvog čovjeka, jer zbilja vjere jeste spoznaja Boga i Njegove Kreacije te zakona koji vladaju u toj Kreaciji. U Stazi rječitosti Imam Ali uspoređuje tijelo i ruh. Tijelo ima šest oblika – stanja:
1. zdravo;
2. bolesno;
3. živo;
4. mrtvo;
5. nekad spava;
6. nekad je budno:
Ruh (duša) također ima šest stanja:
1. Život čovječiji jeste znanje njegovo – kada ima znanje, on je živ. Imam Ali zbilju života čovjeka promatra u njegovom poznavanju Kreacije i zakona koji vladaju tom Kreacijom.
2. Smrt njegova neznanje je njegovo – ako čovjek nešto ne zna, on se smatra mrtvim. Kada definišemo život, kažemo: To je ona stvar koja ostavlja posljedice i tragove.
3. Bolest ruha jeste sumnja njegova – dok god čovjek ima sumnju, ruh mu je bolestan.
4. Zdravlje ruha u uvjerenju je njegovom.
5. San ruha njegova je nemarnost – gaflet. San za materijalno tijelo predstavlja prestanak rada njegovih organa.
6. Budnost ruha u njegovoj je svjesnosti, samokontroli.
Ljudska samosvijest potiče njegovu budnost, a budnost prouzrokuje nje­govo zdravlje, zdravlje potiče uvjerenje, a uvjerenje rezultira znanjem.
Shodno tome, sa stajališta Kur’ana korijen svih nečistoća ruha nje­gova je nemarnost (gaflet), a njegova savršenstva u direktnom su od­nosu sa samopromatranjem.
U 179. ajetu sure El-A’raf kaže se:
وَلَقَدْ ذَرَأْنَا لِجَهَنَّمَ كَثِيرًا مِّنَ الْجِنِّ وَالإِنسِ لَهُمْ قُلُوبٌ لاَّ يَفْقَهُونَ بِهَا وَلَهُمْ أَعْيُنٌ لاَّ يُبْصِرُونَ بِهَا وَلَهُمْ آذَانٌ لاَّ يَسْمَعُونَ بِهَا أُوْلَـئِكَ كَالأَنْعَامِ بَلْ هُمْ أَضَلُّ أُوْلَـئِكَ هُمُ الْغَافِلُونَ

Zaista je jedan dio ljudi i džina stvoren za Džehenem, jer oni imaju srca kojima ne promišljaju, oči, a njima ne gledaju, uši, a njima ne slušaju, oni su kao životinje, čak i gori, oni su zaista nemarni.
Pojam gaflet kazuje nam da se nešto može shvatiti, ali se ne obraća dovoljna pažnja da bi se shvatilo. Osnovna razlika između gafleta i neznanja je da je čovjek u gafletu ranije imao znanje, ali je ono zbog nehaja zaboravljeno, a neznanje podrazumijeva da znanja nikad nije ni imao. U srži pojma gaflet, dakle, leži znanje. Drugim riječima, to je nepoznanica koja je bila poznata, ali je napuštena.

Gaflet je stanje umrtvljenosti gdje ipak postoji mala iskra svijesti. Kada bi se dirnulo u to, moglo bi se doći sebi, za razliku od zaborava gdje se zaboravio svaki oblik znanja. U hadisu se kaže: “Priviknite sebe da učest­vujete u vazovima, ne bi li čistili ruh.” U predajama vidimo da je pre­poručeno da čovjek ponekad sjedne sam sa sobom, da uzme i pregleda svoja djela. Ono što je nasuprot nemaru, tj. ono čime trebamo liječiti naš nemar jeste podsjećanje.
Najvažnije i jedino sredstvo kod našeg samopromatranja, proma­tranja odakle smo došli, zašto smo ovdje i pitanja vezanih za ovo jeste ra­zum.
Odakle sam došao? Zašto? Gdje sam sada i kamo idem? Svako ko sebi odgovori na ova tri pitanja našao je i svoj cilj, a onaj ko nije spoznao ni rješio sebi ova pitanja, u mjeri u kojoj to nije učinio, u toj mjeri je dalji od svog cilja i savršenstva.

Molim Uzvišenog Gospodara da nas učini od onih budnih i pažljivih. Onih koji se preispituju i nakon posrtanja što prije ustaju. Molim Allaha da nas zaštiti društva i okolnosti koje na nemar potiču a da nas spoji sa onima koji na Njega podsjećaju i nas same pomogne u nastojaju da budemo od onih koji na Njega podsjećaju. Amin!

 

Poštovani posjetioci naše stranice želimo skrenuti pažnju na činjenicu kako stranica www.medzlis-konjic koristi tzv. "kolačiće" (cookies).Spomenute "kolačiće" koristimo samo kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice.