Thu08162018

Last updateMon, 06 Aug 2018 10am

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Hutbe Esad ef. Bajić Hutba: Potreba za usavršavanjem

Hutba: Potreba za usavršavanjem

11.08.2006 - HUTBA

ESAD BAJIĆ

POTREBA ZA USAVRŠAVANJEM I DOSTIZANJEM SOPSTVENOG SAVRŠENSTVA

Hvala Allahu Stvoritelju koji nas je stvorio, Koji nas opskrbljuje i u svakom danu nebrojenom milošću obasipa. Neka je salavat na Poslanika islama, njegovu časnu porodicu i sve one koji ustrajavaju u dobru.

Draga braćo, kako smo govorili na prošloj hutbi, nalazimo se u svetim mjesecima i svakim danom se primičemo najodabranijem mjesecu, mjesecu ramazanu. Sve ljudske civilizacije i svi ljudi, manje-više, svoje planove vežu za neki cilj i za neko vrijeme. Tako imamo kalendarsku novu godinu na čijem kraju sve organizacije, firme, države, svode svoje račune i gledaju kako stoje. Ja, sudeći po veličini i milosti Božijoj koja nam je odjeljena u mjesecu ramazanu, gledam da je to vrijeme kad mi svodimo svoj račun sa sobom i kada popravljamo sebe i svoje stanje.

Kako svaki sportista koji se takmiči u svakoj disciplini mora dosta vježbati kako bi bio spreman za dan takmičenja tako i mi trebamo vršiti pripreme kako bi smo što spremniji dočekali sveto vrijeme ramazana i kako bi smo što spremniji dočekali mogućnost zadobijanja posebnih Božijih blagodati i milosti koje nam On nudi u mubarek mjesecu ramazanu.

Ne govorim da sve između mjeseca ramazana treba da bude samo priprema za ovaj mubarke mjesec. Govorim o mjesecu ramazanu kao o posebnoj prilici da da sebe usavršimo i dostignemo cilj svoga stvaranja. A šta je cilj našeg stvaranja? Našeg življenja? Šta je ono bitno iznad svakodnevnice, iznad materijalnih i emocionalnih problema?

Odgovor na pitanje od čega se sastoji čovjekovo savršenstvo i čemu on treba težiti u ostvarenju svoga savršenstva naći ćemo u nekoliko kur'anskih ajeta.

مَّا تَرَى فِي خَلْقِ الرَّحْمَنِ مِن تَفَاوُتٍ فَارْجِعِ الْبَصَرَ هَلْ تَرَى مِن فُطُورٍ ثُمَّ ارْجِعِ الْبَصَرَ كَرَّتَيْنِ يَنقَلِبْ إِلَيْكَ الْبَصَرُ خَاسِأً وَهُوَ حَسِيرٌ

Ti u onome što Milostivi stvara ne vidiš nikakva neslaganja, pa ponovo pogledaj vidiš li ikakav nesklad, zatim ponovo više puta pogledaj, pogled će ti se vratiti klonuo i umoran.

Ovi ajeti govore da u Njegovu stvaranju nema mjesta nedostacima:
Sam čovjek jedna je od čestica Božijega djela. Prema tome, on po svom rođenju nije manjkav i u njemu nema nikakvog nedostatka ni zla. Međutim, s obzirom na osobenost čovjeka u odnosu na ostala stvorenja, njegovo stvaranje ima određeni smisao i svrhu. Uzvišeni skreće pažnju na tu činjenicu i sljedećim ajetima traži od nas da tome posvetimo posebnu pažnju:
لَقَدْ خَلَقْنَا الْإِنسَانَ فِي أَحْسَنِ تَقْوِيمٍ

Mi čovjeka stvaramo u obliku najljepšem.

يَا أَيُّهَا الْإِنسَانُ إِنَّكَ كَادِحٌ إِلَى رَبِّكَ كَدْحًا فَمُلَاقِيهِ

Ti ćeš, o čovječe, koji se mnogo trudiš, trud svoj pred Gospodarom svojim naći.

S obzirom na to da će se čovjek u konačnici sresti sa svojim Stvoriteljem, postavlja se pitanje šta čovjek treba pripremiti za taj susret, tj. kako se upotpuniti da bi bio spreman za susret? Kakvu vrlinu čovjek treba priskrbiti da bi bio dostojan susreta i šta da postavi kao temelj svoga kretanja ka potpunosti? Odgovor na ovo pitanje dat je u ajetu:
وَقُل رَّبِّ زِدْنِي عِلْمًا

...I reci: “Gospodaru moj, Ti znanje moje uvećaj!”

Sa stanovišta Islama, svako znanje i promišljanje što zadovoljava ljudske potrebe koje vode čovjekovoj sreći i svaka misao koja vodi zdravom društvu dobri su i prihvatljivi. Zato su, prema islamskom fikhu, sva zanimanja, znanja i vještine koje su potrebne muslimanskoj zajednici, ili vadžib-kifai (obaveza zajednice u cjelini), ili vadžib-ajni (obaveza svakog ponaosob). Takva obaveza (kifai) prestaje onda kada se dovoljan broj članova zajednice opredijeli za određena zanimanja ili znanosti.
U Kur’anu se kaže:
وَقُل رَّبِّ أَدْخِلْنِي مُدْخَلَ صِدْقٍ وَأَخْرِجْنِي مُخْرَجَ صِدْقٍ وَاجْعَل لِّي مِن لَّدُنكَ سُلْطَانًا نَّصِيرًا

I reci: “Gospodaru moj, učini gdje god uđem, da to bude korakom istine, i odakle god izađem, da to bude korakom istine, i daruj mi od Sebe snagu koja će mi pomoći,”[5][9] (tj. neprestani istigfar – traženje oprosta). Početak svakoga djela (ulaz) treba biti u ime Boga, njegovo obavljanje treba biti praćeno sjećanjem na Boga i sviješću da nas On posmatra, a isto važi i za kraj svakoga djela (izlaz). Dakle, ovdje se govori o svakom ulazu i izlazu, a ne samo nekim od njih. Kur’an nas na to podsjeća kada kaže: A Allah ono što vi radite vidi,[6][10] tj. On vidi svaki početak, trajanje i kraj djela.
Na osnovu ovih ajeta donosi se zaključak da svaki posao i svako djelo za vjernika jeste ili vadžib (stroga dužnost, obaveza) ili mustehab (lijepo, preporučeno), zato što haram (zabranjeno), mekruh (pokuđeno) i mutešabih (sumnjivi poslovi) ne izazivaju Allahovo zadovoljstvo te ih otuda i nema smisla činiti u Njegovo ime (sa bismillom)
Iz ovog jasno vidimo, draga braćo, da trebamo težiti k tomu da svaki dan dočekujemo spripremom, provodimo s jasnim znanjem i razmišljanje o sebi i svom postojanju, svom izvoru i ušću ka kojem idemo. Osmrtna mjesta u našem gradu svakodnevno nam govore da nema jasna reda niti jasnih godina koje nam garantuju vrijeme koje ćemo još ovdje provesti. Možda ovaj što danas zbori neće dočekati sutrašnji dan ili idući mjesec ili iduću godinu. A znamo kako vrijeme brzo prolazi, pa šta bi značilo kada bi dočekao još 10 i 20 godina. Je li to trajanje na dunjaluku veličina samo po sebi ili je vrijednost naša u vrijednosti svakodnevnih naših aktivnosti.

Kur’an ljudsku vrlinu vidi u znanju, djelovanju po takvom znanju, kao i u prisjećanju na grijehe, jer zaborav čovjeka odvodi u zabludu, dok ga prisjećanje na grijehe približava njegovom savršenstvu. Kao primjer može se navesti ajet:
لَهُمْ قُلُوبٌ لاَّ يَفْقَهُونَ بِهَا وَلَهُمْ أَعْيُنٌ لاَّ يُبْصِرُونَ بِهَا وَلَهُمْ آذَانٌ لاَّ يَسْمَعُونَ بِهَا أُوْلَـئِكَ كَالأَنْعَامِ بَلْ هُمْ أَضَلُّ أُوْلَـئِكَ هُمُ الْغَافِلُونَ

...Oni pamet imaju, a njom ne shvaćaju, oni oči imaju, a njima ne vide, oni uši imaju, a njima ne čuju; oni su kao stoka, čak i gori – oni su zaista nemarni.

Sjećanje na grijehe jedan je od kriterija čovjekovog usavršavanja i napretka, jer ono samo po sebi potiče na traženje oprosta. Takvo stanje u kojem čovjek skrušeno moli za oprost jeste stanje postiđenosti. A ako se uistinu prisjetimo grijeha, pa to sjećanje sjedinimo sa stanjem malehnosti pred Uzvišenim Bogom, onda to će neizbježno rezultirati Njegovom Milošću.

Ako želimo izvesti zaključak o tome šta čovjeka vodi ka savršenstvu i koje su vrline kojima treba težiti, bile bi to dvije stvari:
1) basiret – pravilno gledanje na stvari, njihovo poimanje i shvatanje,
2) imetak i posjedovanje snage.
Basiret je rezultat znanja i misli, a imetak i snaga su posljedica ljudskog djela i morala.

مَن كَانَ يُرِيدُ الْعِزَّةَ فَلِلَّهِ الْعِزَّةُ جَمِيعًا إِلَيْهِ يَصْعَدُ الْكَلِمُ الطَّيِّبُ وَالْعَمَلُ الصَّالِحُ يَرْفَعُهُ وَالَّذِينَ يَمْكُرُونَ السَّيِّئَاتِ لَهُمْ عَذَابٌ شَدِيدٌ وَمَكْرُ أُوْلَئِكَ هُوَ يَبُورُ

Ko bude želio veličinu, pa u Allaha je sva veličina! K Njemu se dižu lijepe riječi, i dobro djelo On uzdiže. A one koji imaju hrđave namjere čeka patnja nesnosna, i njihovo spletkarenje je rabota bezuspješna.

Bože naš, tako Ti istine Tvoga Kur’ana, učini naš današnji skup valjanim i plodonosnim! Bože naš, učini da naš život bude usklađen sa duhom Tvoga Kur’ana! Bože naš, tako Ti časti Tvoga Poslanika učini mus­limane pobjednicima širom svijeta, naročito daj pobjedu palestin­skim muslimanima i onima koji su uz njih u časnoj borbi za slobodu! Bože naš, ponizi i porazi dušmane muslimana! Bože naš, daj nam moć da spoznamo i da budemo zahvalni za prolivenu krv naših šehida i do­brih prethodnika! Bože naš, sve spletke i sve nesporazume koji su se uvukli u živote muslimana širom svijeta okreni u hajr! Bože naš, sve one koji su svojim perom i svojom krvlju u historiji Islama, do dana današnjeg, dali doprinos u jačanju Tvoje vjere, nagradi i bla­goslovi! Bože naš, obveseli duše svih šehida u historiji Islama i učini da u našim srcima ljubav prema Tebi nadjača naše strasti!

 

Poštovani posjetioci naše stranice želimo skrenuti pažnju na činjenicu kako stranica www.medzlis-konjic koristi tzv. "kolačiće" (cookies).Spomenute "kolačiće" koristimo samo kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice.