Thu08162018

Last updateMon, 06 Aug 2018 10am

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Knjige i tekstovi Knjige za online čitanje SVIJETLI PUTEVI ISLAMA (kompletna knjiga)

Biblioteka

SVIJETLI PUTEVI ISLAMA (kompletna knjiga)

DOVA

 

 

“Pozovite Me, Ja ću vam se odazvati! Oni koji iz oholosti neće da Mi se klanjaju – ući će, sigurno, u Džehennem poniženi!”[174] „Reci: „Moj Gospodar vam ne bi nikavu pažnju poklanjao da nije vaše dove!“ [175]

Dova je čovjekovo obraćanje Allahu Uzvišenom i predstavlja dušu svakog ibadeta, a ibadet je svrha zbog koje je čovjek i stvoren.  Kur'an jasno kazuje na činjenicu da je cilj čovjekovog stvaranja ibadet. Allah kaže: “A džine i ljude stvorio sam samo zato da Mi ibadet čine!“[176]

Ibadet u svojoj suštini znači kretanje prema Allahu, okretanje Allahu, nastojanje da se zadobije Njegova naklonost, odnosno da se postigne Njegovo zadovoljstvo.  Dova, obraćanje Allahu, predstavlja najjasniji slučaj povezanosti i prisnosti s Allahom. Među ibadetima nema takvog ibadeta koji više približava Allahu od dove.

Što je čovjekova potreba za Allahom veća, njegova ovisnost o Njemu snažnija a potreba za Njim izraženija, predanost Allahu u dovi je sve  veća.

U onoj mjeri u kojoj čovjek osjeća ovu potrebu, biva i njegova predanost Allahu, a i obrnuto. Uzvišeni kaže:“ Uistinu, čovjek se uzobijesti čim se neovisnim osjeti!“[177]

Čovjek se, dakle, uzoholi i okrene od Allaha u mjeri u kojoj osjeća da je neovisan o Njemu, a okreće se Allahu u mjeri u kojoj shvati svoju ovisnost o Allahu i potrebitost pred Njim. U stvarnosti, pak, čovjek ne posjeduje neovisnost o Allahu, već je kao biće u cijelosti ovisan o Njemu: “O ljudi, vi ste ovisni, vi trebate Allaha, a Allah je Neovisan i hvale Dostojan![178]

Dova je srž ibadeta, niko s dovom nije propao. Obratite se Allahu sa svojim potrebama, i kod Njega se sklanjate od onog što vas tišti. Njemu skrušeno zavapite i od Njega molite, jer dova je srž ibadeta. Nema tog vjernika koji će Allaha zamoliti, a da mu neće biti uslišano, pa, ili će Allah to ubrzati i odmah mu dati na Dunjaluku ili će to odgoditi za Ahiret, ili će mu oprostiti grijehe u mjeri koliko je učio dove, sve ukoliko nije tražio nešto što je grijeh...!

Allah nekad otegne s odazivom na dovu Svog roba vjernika, a kako bi se produžilo njegovo stajanje pred Njim, kako bi Mu se što duže obraćao i skrušeno Ga molio. Jer Allah voli da sluša skrušeno obraćanje Svoga roba i čezne za njegovom dovom, kao i za njegovim šaputanjima.

U jednoj predaji se prenosi da se čovjek obrati Allahu dovom, a Allah rekne dvojici meleka: “Već sam mu uslišao dovu, ali zadržite neko vrijeme njegovu potrebu, jer volim da čujem njegov glas!“, a drugi Mu se obrati dovom, i On rekne: “Požurite s ispunjenjem njegove potrebe, jer mu ne volim čuti glas!“

Uzvišeni Allah ne voli traženje ljudi jednih od drugih, voli da vjernik drži do svoje časti i da sačuva svoju ruku od traženja, voli da vjernici išću od Njega skrušenim moljenjem i dovom.

Od Božijeg Poslanika je prenešeno: “...Nema ništa draže Allahu Uzvišenom od tog da se od Njega traži. Zato neka se niko od vas ne stidi da od Allaha traži iz izobilja Njegova, pa makar se radilo i o vezicama za obuću!“

Dva su ključa kojima otključavamo riznice Božije milosti, opskrbe i obilja. To su djelo(vanje) i dova. Ne može jedno bez drugoga. Savjetujući Ebu Zerra Poslanik mu pojašnjava da je činjenje dove bez djela kao pokušaj odapinjanja strijele bez tetive ili luka. Dova ne može bez djelovanja ali isto tako ni djelovanje bez dove. U jednoj se predaji kaže da je onaj koji daje u većoj potrebi za davanjem nego onaj koji prima za primanjem. I zaista ako bolje promislimo, primjera radi, koliko djetetu treba majčina pažnja toliko i majci treba. Koliko učenjak treba neznalici tako i neznalica treba učenjaku. Bolestan traži liječnika ali i liječnik traži bolesnoga. Dojenče koje još nije svjesno sebe ožedni, Bog ga nadahnjuje  na plač da objavi svoju potrebu a u isto vrijeme srce majke nadahnjuje samilošću i ona i prilazi djetetu i nudi mu mlijeko.

Mi bivamo neposlušni Bogu čineći grijeh, a ti naši grijesi traže Božiju milost i oprost iskanjem i dovom sve dok se čovjek, ne daj Bože, ne odmetne toliko da izađe iz okrilja Božije milosti. Sama naša potreba biva dovom. Allah nas opskrbljuje i zadovoljava nam potrebe da mi čak i ne molimo. Koliko puta smo svjedoci da  nam je za problem upravo u trenutku kad je on trebao eskalirat došlo rješenje. Čekate nekog kome ste dužni, a neko vam drugi da novac trenutak prije dolaska onog kome ste dužni ili slično.

Milostivi Allah ispunjava naše potrebe i onda kada mi sami ne vodimo računa o njima. No, nisu isti onaj koji je Boga svjestan, koji je svjestan ovog što smo naveli pa moli pun strahopoštovanja i onaj koji niti je ovog svjestan niti moli. Skrušenost i strah dva su stanja koja potvrđuju čovjekovu svijest o ovisnosti o Bogu kao i potrebu za sigurnošću kod Njega.[179]

U Kudsi hadisu Gospodar nam poručuje: “Moj rob nije pravedan prema Meni: Traži od Mene, i Ja se stidim da ga odbijem, a on Mi griješi i ne stidi Me se.“

U suri Isra, 11 ajet, Uzvišeni objavljuje: “Čovjek zlo priziva svojom dovom za dobro, čovjek je doista nagao!“

Zabilježena je i predaja o čovjeku koji se žalio kako je vazda na iskušenju a čitav život u ibadetu i dovi. Pitali su ga šta moli a on je dogovorio da stalno traži da ga Bog učini strpljivim. Pa mu rekoše: Kako bi drukčije pokazao strpljenje osim na iskušnju? Naravno ovaj primjer  ne znači da ne treba moliit za strpljivost nego ukazuje na zakonitosti koje postoje i koje treba uzimati u obzir kada nešto želimo. Neko traži danima i noćima novac od Boga, a da mu Ga Bog da pokvario bi se s njim.

Od Božijeg Poslanika se prenosi: “Upoznaj se sa Allahom u vrijeme  blagostanja, On će za tebe znati u vrijeme teškoće!“

Ako čovjek dok ima moli Boga i zahvaljuje Mu pa potom nastupi vrijeme iskušenja i on počne molit u teškoći u nebeskim prostranstvima se začuje glas: “Ovaj nam je glas poznat pa udovoljite mu. No ako čovjek ne moli dok ima pa digne ruke tek kad nevolja stisne onda se kaže: “Ovaj glas nam je nepoznat!“

Saduk u svom Emaliju bilježi sljedeće izjave Seida ibn Musejjeba od Abdurrahmana ibn Semure: “Bili smo kod Božijeg Poslanika, s.a.v.a., jednog dana pa je on rekao:

- Jučer sam vidio čuda!

- Božiji poslaniče, - upitali smo mi,- šta si to vidio? Pričaj nam o tom, zalog ti bili i mi i naše porodice i naša djeca!

 On reče:

-Vidio sam čovjeka iz mog ummeta kako mu je došao melek smrti da mu uzme dušu, kad se pojavi njegovo dobročinstvo prema roditeljima i zabrani mu to.

Vidio sam čovjeka iz svog ummeta nad kojim se nadvila kaburska kazna, kad se odjednom pojavi njegov abdest i spasi ga od nje.

I vidio sam čovjeka iz mog ummeta kog su prestravili šejtani, kad mu odjednom dođe njegovo spominjanje Allaha i spasi ga od njih.

I vidio sam čovjeka iz mog ummeta koji dahtaše od žeđi, a svaki put kad dođe do izvora, zabrani mu se da pije. Tad se pojavi njegov post mjeseca Ramazana te ga napoji i žeđi liši.

I vidio sam čovjeka iz mog ummeta a poslanici u krugove poredani, pa kad god bi nekom krugu prišao, otjeran bi bio, a tad se pojavi njegovo kupanje od džunupluka i uze ga za ruku te posadi među njima.

I vidjeh čovjeka iz mog ummeta pred kojim bijaše tama i iza kojeg bijaše tama, s čije desne strane bijaše tama i s čije lijeve strane bijaše tama, i ispod njega bijaše tama. Bijaše sav u tami. Tad se pojaviše njegov hadž i umra i izvedoše ga iz tame te ga uvedoše u svjetlost.

I vidjeh čovjeka iz mog ummeta koji se obraća vjernicima, ali mu oni ne uzvraćaju, a onda se pojavi njegovo održavanje rodbinskih veza te reče: “O skupino vjernika, razgovarajte s njim, jer on je održavao rodbinske veze!“ I tad vjernici počeše s njim govoriti i rukovati se i on ostade s njima.

I vidjeh čovjeka iz mog ummeta kako se štiti od vrućine vatre i njenih varnica svojom rukom i licem, a tad dođe njegova sadaka i posta hlad nad njegovom glavom i pokrov pred njegovim licem.

I vidjeh čovjeka iz mog ummeta kako su ga uzeli sa svih strana meleci, čuvari Džehennema, pa mu dođe njegovo naređivanje dobra i odvraćanje od zla te ga spasiše od njih i uvedoše ga među meleke milosti.

I vidjeh čovjeka kako kleči na svojim koljenima, a između njega i Božije milosti zastor, pa mu tad dođe njegova lijepa ćud te ga uze za ruku i uvede ga u okrilje Božije milosti.

I vidjeh čovjeka iz mog ummeta kako se njegova knjiga djela već usmjerila ka njegovoj lijevoj ruci, pa dođe njegov strah od Allaha Uzvišenog i uze knjigu djela te je stavi u desnu ruku.

I vidjeh čovjeka iz mog ummeta kako je tas vage njegovih dobrih djela lagan, a onda dođoše njegova unaprijed poslana djela te oteža njegov tovar.

I vidjeh čovjeka iz mog ummeta kako stoji na ivici džehennemskoj, kad se pojavi njegova nada u Božiju milost i spasi ga od Džehennema.

I vidjeh čovjeka iz mog ummeta kako je u vatru pao, a onda mu dođoše njegove suze koje su pale iz straha od Allaha i izvadiše ga iz nje.

I vidjeh čovjeka iz mog ummeta kako se na Siratu ljulja, baš kao što se grana ljulja na olujnom vjetru, kad u tom času nastupi njegovo lijepo mišljenje o Allahu i smiri njegovo ljuljanje te on pređe Sirat.

I vidjeh čovjeka iz mog ummeta na Siratu kako čas puže, čas se vuče, a čas se zaplete.  U tom času dođe njegov namaz, uspravi ga na noge te on pređe Sirat.

I vidjeh čovjeka iz mog ummeta kako je došao do džennetskih vrata, a svaki put kad bi do nekih došao, ona bi se pred njim zatvorila, pa tad dođe njegovo iskreno svjedočenje da nema boga osim Allaha i vrata mu se otvoriše te on uđe u Džennet!“

Istaknuću još predaje u kojima se preporučuje da se dova čini u džematu od četrdesetak osoba, pa se kaže ako ih nema četrdeset nek uče četvorica po deset puta ili ako si sam uči je sam četrdeset puta. Sadržaj dove treba da sadrži hvaljenje, slavljenje i veličanje Uzvišenog Allaha, salavate i selame na Poslanika i njegovu časnu porodicu te iznošenje svog stanja i potrebe.

U nekim predajama se kaže da onaj ko 25 puta u tok dana bude tražio oprosta za sve vjernike i vjernice, muslimane i muslimanke da će mu Uzvišeni za svakog vjernika i vjernicu, muslimana i muslimanku  koji su živjeli od početka čovječanstva i koji će živjeti do Sudnjeg dana upisat jedno dobro djelo, oprostit po jedan grijeh i podići ga za jedan stepen.

Dova za brata u tajnosti povećava obilje i opskrbu. Prenosi se također način činjenja dove koji vjerujem kad se primjeni porađa iskustvom koje se teško može i na kakav drugi način osjetiti. To je način u kom se preporučuje da u dovi prije nego zamolimo za svoju potrebu spomenemo četrdeset vjernika i zamolimo za njihove potrebe. Kaže se da takva dova neće biti odbijena. Ova dova  će nam priskrbiti  i svijest o postojanju drugih i njhovih potreba, mnogi će se vjerujem zamisliti na broju 10 ili 20 ne mogavši se odmah sjetiti dovoljnog broja ljudi za čije probleme znaju. Kad se čovjek osvrne, prisjeti potreba četrdeset ljudi, pa mu pred oči dođu oni bez nogu, ruku, slijepi, bolesni, nemoćni, vrlo lahko se može desiti da će želju sa kojom je počeo učiti dovu preimenovat u “Elhamdulillah!“

Da bismo otrkili i vidjeli sadržaje i načine upućivanja dove onih Bogu bliskih, preporučujem dove hazreti Sedžada, Kumejlovu dovu od hazreti Alija i slične dove. Da vidimo kako su oni za koje smo obavješteni da su bliski Bogu učili dove po sahat i više vremena, suznih očiju u stanju strahopoštovanja pa da se zapitamo zašto su naše kratke i rijetke a grijesi veliki. Na kraju krajeva sjetimo se da je bezgriješni Poslanik po sedmadeset puta dnevno molio oprost izgovarajući “Estagfirullah!“

A u hadisi kudsiji se prenosi  da je rekao Uzvišeni  Allah: “O čovječe, dok me budeš molio i želio Ja ću ti oprostiti ma koliko imao grijeha. O čovječe, kada bi tvoji grijesi dostigli visinu neba,  a zatim  zatražiš oprosta, Ja ću ti oprostiti. O čovječe, kada bi mi došao sa grijesima kolika je zemlja, a zatim se sa mnom susretneš, a nisi Mi druga pripisao, Ja ću ti doći sa isto toliko oprosta .”[180]

Ovaj hadis i drugi slični njemu treba da nam budi nadu i preporođuje uspavanu odlučnost da nastavimo put ka Allahu, i da otrgnemo svoj život iz pasivne i uspavane prošlosti.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Poštovani posjetioci naše stranice želimo skrenuti pažnju na činjenicu kako stranica www.medzlis-konjic koristi tzv. "kolačiće" (cookies).Spomenute "kolačiće" koristimo samo kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice.