Sat06232018

Last updateFri, 22 Jun 2018 12pm

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Knjige i tekstovi Knjige za online čitanje SVIJETLI PUTEVI ISLAMA (kompletna knjiga)

Biblioteka

SVIJETLI PUTEVI ISLAMA (kompletna knjiga)

U SUSRET  MJESECU RAMAZANU

 

 

Kada govorimo i razmišljamo o mjesecu Ramazanu uglavnom razmišljamo i pominjemo ga u kontekstu mjeseca posta. Ramazan i post su skoro sinonimi u našem govoru. Razumijevanje Ramazana kao mjeseca posta samo je mali dio velikog mje­seca Ramazana i spoznaje šta ovaj mjesec donosi sa sobom na sofru muslimana. Ramazan je obilježen kao mjesec Muhammedovog, s.a.v.a.s., ummeta[47] a post je označen kao Allahov[48]. Mjesec Ramazan ne možemo gledati kao još jedan mjesec pored svih drugih mjeseci, upravo zbog predočenog svojstva i značaja koji mu se pripisuje.

I svi ostali mjeseci su jednako Allahovi mjeseci, no kod mjeseca Ramazana postoji istaknutost, posebnost koja mu daje jedan zaseban status.

Sejid M. Dž. Veziri u svojoj knjizi “U iščekivanju Ramazana“ to na slikovit način predstavlja ovako: Sjetite se vremena kada su vladali kraljevi koji su raspolagali cijelom zemljom. Sva ze­mlja i sve na njoj bilo je u vlasništvu kralja, ali onaj dvorac je posebno bio pripisivan njemu i narod ga je posebno doživlja­vao. Dvorac je kao i sve ostalo bio kraljev, ali je imao poseban status. Ono što se dešava u kraljevom dvorcu, ona čašćenja i sve one blagodati koji se mogu naći u dvorcu sigurno nisu ni približno isti kao kod jednog zemljoradnika i onog što se može naći u njegovoj kući. Naravno, ovi primjeri ne odraža­vaju cijelo pitanje, ali su tu da nam malo približe ono glavno o čemu razgovaramo.

Etimološki naziv mjeseca Ramazana, ramadan po nekima dolazi od korjena riječi “ramz“ što znači “gorjeti“. Za nekoga čiji su tabani izgorjeli na vrelom pustinjskom pjesku kaže se “ramaz“. Poslanik, s.a.v.a,  je rekao da je “mjesec Ramazan dobio to ime jer u njemu grijesi sagorijevaju.“

 Za vrijeme Poslanikovog života mjesec Ramazan su zvali el-merzuk, tj. onaj koji donosi opskrbu. Po nekim mišljenjima ime mjeseca Ramazana dolazi od korijena riječi remeda, što znači čišćenje čo­vjeka od svih grijeha.

Za mjesec Ramazan vezana je još jedna zanimljiva činjenica. Obično kažemo da se mi nečemu približavamo, no, za mjesec Ramazan se kaže da se on nama približava, da dolazi u susret. Najbolji uvid u njegov dolazak nudi nam poslanikova šabanska hutba. Muhammed, s.a., je bodrio muslimane da veseli i srećni dočekuju Ramazan, čestitao bi im ovaj mjesec i dobro koje sa njim podaruje Allah. Isticao im je važnost natjecanja u vršenju svih vrsta pobožnosti u njemu kako bi ga cijelog proveli u atmosferi najdublje bogobojaznosti. Veliki ashab Selman Farisi, r.a., je prenio hutbu Allahovog Poslanika, a.s., koju je on održao zadnji dan ša‘bana, uoči samog Ramazana:

O ljudi! Uistinu, u susret vam ide Allahov mjesec sa blagoslovom i milošću i oprostom! To je mjesec koji je kod Allaha najbolji. Dani njegovi su najbolji dani, noći njegove su najbolje noći, a sati njegovi su najbolji sati. To je mjesec u kojem ste pozvani u goste kod Allaha, i određeni ste za one kojima će On počast ukazati. Vaše udisanje i izdisanje u njemu je slavljenje Allaha (tesbih), spavanje vaše u njemu je ibadet, djela vaša su u njemu primljena, a dove vaše u njemu su uslišane. Pa tražite od Allaha, Gospodara svoga, iskrenim nijjetima i čistim srcima da vas pomogne u postu Njegovom i učenju knjige Njegove. Uistinu je nesretan onaj kojem je uskraćen oprost Allahov u ovom velikom mjesecu. I sjetite se svojom glađu i žeđu u njemu gladi Sudnjega dana i žeđi njegove! I dijelite siromasima svojim i bijednicima! I poštujte starije svoje i smilujte se mladima svojim i održavajte rodbinske veze! I čuvajte jezike svoje, i oborite poglede od onoga što nije dozvoljeno pogledima vašim, i začepite uši svoje od onoga što nije dozvoljeno slušati! I budite blagi i saosjećajni prema siročadi drugih, da bi se prema vašoj siročadi odnosili sa blagošću! Tražite oprost od Allaha za grijehe svoje i podignite ruke svoje sa dovom u vremenima namaza vaših, jer je to najbolje vrijeme! U njemu Allah, dž.š., robove Svoje obasipa milošću, i odgovara im kada Ga zovu, i odaziva im se kada Ga dozivaju, i daje im kada Ga upitaju, i uslišava im kada Mu upute dove.

O ljudi! Zaista su duše vaše zalog djela vaših. Pa oslobodite ih svojim traženjem oprosta. A leđa vaša su natovarena teškim teretom, pa ublažite tu težinu dugim sedždama svojim. A znajte da se Allah kune Svojom veličinom da neće kazniti one koji klanjaju i koji čine sedždu, i da ih neće uplašiti džehennem-skom vatrom na Dan kada će se svi ljudi dići pred Gospodarom svjetova. O ljudi! Ko postača vjernika ugosti iftarom u ovom mjesecu kod Allaha će imati nagradu oslobođena roba i oprost za ono što je prošlo od grijeha njegovih.”

Rekoše: “O Allahov Poslaniče! Nismo svi u moguć-nosti tako postupiti!?”

Pa je rekao Poslanik, s.a.v.a.s.,: “Čuvajte se Vatre pa čak i polovinom jedne hurme, čuvajte se Vatre pa čak i gutljajem vode.”

“O ljudi! Onaj koji uljepša svoje ponašanje u ovom mjesecu dobit će dozvolu za prolazak preko Sirata onog Dana kada će noge posrtati. I onome koji olahko uzme ono što ima u rukama, Allah će olahko uzeti račun na Sudnjem danu. A ko spriječi u njemu zlo svoje, spriječit će Allah srdžbu Svoju u danu kada Ga susretne. A ko ugosti siroče u njemu, ugostit će Allah njega u danu kada Ga susretne. A ko sastavi raskinute rodbinske veze u njemu, sastavit će Allah njega sa Svojom milošću u danu kada Ga susretne. A ko raskine rodbinske veze u njemu, raskinut će Allah od njega milost Svoju u danu kada Ga susretne. A ko dobrovoljno obavi namaz u njemu, Allah će mu zapisati (odrediti) oslobođenje od Vatre. A ko u njemu izvrši farz, imat će nagradu onoga koji je obavio 70 farzova u drugim mjesecima. A ko uveća donošenje salavata na mene u njemu, Allah će mu prevagnuti vagu njegovu onoga dana kada će olakšati mnoge vage. A ko prouči u njemu jedan ajet iz Kur'ana, imat će nagradu onoga koji je proučio cijeli Kur'an u drugim mjesecima. O ljudi! Zaista su vrata Dženneta u ovom mjesecu otvorena, pa zatražite od Gospodara svoga da vam ih ne zatvori. A vrata Džehennema su zatvorena, pa zatražite od Gospodara svoga da vam ih ne otvori. A šejtani su svezani, pa zatražite od Gospodara svoga da ne zavladaju nad vama.”

Ovako je Poslanik opisao Ramazan i njegovu veličinu,  jer je ovo mjesec uzvišenosti i Allahovog blagoslova na vjernike. Njegova vrijednost prema-šuje vrijednost drugih vremenskih perioda, a njegov bereket je neizmjeran i neiscrpan. Ibadeti u njemu su bolji nego u drugim danima, a dobra djela su sa većom vrijednošću i umnožavaju se, a sevabi su okićeni veličinom i poklonjeni svima koji u vjernosti i pokornosti veličaju Uzvišenog Stvoritelja.

 Allahov Poslanik, s.a.v.a.s., je rekao: “Na Džennetu imaju jedna vrata koja se zovu Rejjan. Kroz njih će ulaziti postači na Sudnjemu danu. Niko osim postača neće proći kroz ta vrata, a kada uđu svi postači, ta vrata će se zatvoriti i niko više kroz njih neće proći.“[49]

Post će dati postaču sigurnost na Sudnjem danu kao što je to objasnio Allahov Poslanik, s.a.v.a.s, dodavši da će to isto činiti Kur'an za one koji su ga učili i po njemu živjeli: “Post i Kur'an će se zauzimati za čovjeka na Sudnjem danu. Reći će post: - Gospodaru, zabranio je sebi hranu i strast pa mi dozvoli da se zauzimam za njega. Reći će Kur'an: - Uskratio je sebi noćni san pa mi dozvoli da se zauzimam za njega. Reče Poslanik: Pa će im biti dozvoljeno da se zauzimaju![50]

Za Poslanika, a.s., Ramazan je bio vrijeme najvećih doživljaja, u njemu je imao svakodnevne susrete sa Melekom Džibrilom, s.a., pred kojim je učio Kur'an, još više je vremena provodio u ibadetu a posebno u njegovoj zadnjoj desetini. Pred dolazak Ramazana učio je dovu: “Allahu, blagoslovi nas u redžebu i ša‘banu i blagoslovi nas u Ramazanu!“[51]

Kad bi nastupio Ramazan Muhammed, s.a.v.a.s., bi govorio ashabima: “Došao vam je Ramazan, mjesec bereketa. Allah vas pokriva svojom milošću a briše vam grijehe, i prima vam dovu, i gleda vaše natjecanje u dobru i ponosi se sa vama pred Svojim melekima. Pa pokazujte Allahu od sebe ono što najbolje imate, jer nesretan je onaj koji bude u Ramazanu ostao bez milosti Uzvišenog Allaha.“

Ramazan je predmet posebnog respekta, čak i onih koji nisu revnosni u svakodnevnom prakticiranju vjere. Radost u srcima ljudi zbog dolaska mjeseca Ramazana jasan je pokazatelj njihovog imana. U jednoj predaji stoji da će svakog onog ko bude obradovan dolaskom Ramazana, Allah poštedjeti od vatre.

Prenosi se: “Kada nastupi prva noć Ramazana Allah, dž.š., kaže:“Ko je taj što Nas voli, pa da i Mi njega volimo, ko je taj što Nas traži, pa da i Mi njega potražimo, ko je taj što Nas moli za oprost, pa da mu oprostimo svetošću Ramazana. Poslije Uzvišeni Allah naredi melekima, kiramen katibinima, da u Ramazanu takvima pišu samo dobra djela, a ne upisuju loša, a Allah im pobriše ranije učinjene grijehe.

Od Ibn Abasa navodi se predaja da je Allahov Poslanik, s.a.v.a.s., rekao: “Kada bi sljedbenici moga ummeta bili svjesni Ramazana, željeli bi da cijela godina bude Ramazan.“

U djelu Durretun-nasihin kaže se: “Džennet čezne za četvericom: za onim ko uči Kur'an, za onim ko kontroliše i čuva svoj jezik, za onim koji opskrbljuje gladne osobe i za onim koji posti mjesec Ramazan.“

U predaji koja govori o važnosti Ramazana kaže se: “Kada se pojavi mlađak i najavi dolazak Ramazana, obraduje se Arš i Kursijj, meleki i ono što je ispod njih, govoreći:

“Blago li se ummetu Muhammedovom, s.a.v.a, zbog onog što im je dato. Za njih mole oprost Sunce, Mjesec, zvijezde, ptice u zraku, ribe u vodi i sve što je živo na zemlji, danju i noću, osim šejtana prokletnika. Tako, kada muslimani uz Ramazan ujutro osvanu, ne bude ostavljen nijedan a da mu ne bude oprošteno. Uzvišeni Allah rekne melekima: “darujte vaše namaze i zikr u Ramazanu ummetu Muhamedovom, s.a.v.a.s.“

Spominje se predaja da je Vjerovijesnik, s.a.v.a, rekao: “Kada se jedan od vas u ramazanskoj noći probudi pa se preokrene s jedne na drugu stranu u postelji, melek mu rekne: Kum barekellahu fike ve rahime kellah, ustani, Allah te blagoslovio i smilovao ti se. Ako ustane s nijetom da klanja namaz, za njega moli postelja govoreći: “Allahu daj mu postelju uzdignutu“, a ako obuče odjeću, ona moli: “Gospodaru podaj mu dženetsku odjeću“, a ako obuče nešto od obuće obuća moli: “Gospodaru učvrsti mu noge na pravom putu“, a ako uzme posudu, ona moli: “Gospodaru daruj mu dženetske posude“, a ako abdesti voda moli: “Gospodaru očisti ga od grijeha i pogrešaka“, a ako ustane i klanja namaz, njegova kuća rekne:“Gospodaru, učini njegov kabur prostranim i svijetlim i povećaj svoju milost na njega“. Allah ga tada pogleda pogledom milosti i rekne mu dok mu se on obraća dovom:“O moj robe, od tebe je dova, a od Nas je uslišanje, od tebe je molba, a od Nas je udovoljenje, od tebe je traženje oprosta, a od Nas je praštanje.“

Također se prenosi:

-Ko ramazanske noći provede u ibadetu: klanjajući, vjerujući i nadajući se Allahovoj nagradi biće mu oprošteni prošli grijesi.

-Ramazan je nazvan Ramazanom zato što sagorijeva grijehe.[52]

-Zaista, kapije Nebesa se otvaraju u prvoj noći mjeseca Ramazana i ne zatvaraju se do njegove posljednje noći.[53]

-Kad bi rob znao šta ima u mjesecu Ramazanu, volio bi da traje godinu dana.[54]

-Kada se pojavi mlađak mjeseca Ramazana, zatvaraju se kapije Džehennema, otvaraju se kapije Dženneta, a šejtani se stavljaju u okove.[55]

-Božiji Poslanik, s.a.v.a.s.,: “Ko dočeka mjesec Ramazan i ne bude mu oprošteno, neka je daleko od Allahove milosti.”[56]

-Božiji Poslanik, s.a.v.a.s., u govoru pri dočeku mjeseca Ramazana: “Zaista je nesretnik onaj ko bude lišen Allahove milosti u ovom velikom mjesecu.”[57]

-Kome ne bude oprošteno u mjesecu Ramazanu, pa u kojem mjesecu će mu biti oprošteno?!

Kako god vidimo lijepim naše džamije, uređene i ukrašene nam domove i sokake pred mubarek mjesec Ramazan tako isto trebamo biti svjesni da se i Džennet svake godine ukrašava i dotjeruje zbog dolaska mjeseca Ramazana. Kako se bilježi od Ibn Abbasa, r.a., čuo je Vjerovjesnika, s.a.v.a.s., da kaže:

“Uistinu se Džennet svake godine ukrašava i dotjeruje, zbog dolaska Ramazana. Kada nastupi prva noć ovog mjeseca, ispod Arša puhne vjetar, koji se zove Musire, zadrhti lišće na džennetskom drveću i zaigraju halke na džennetskim kapijama. Od toga nastaje takav ton da ljepši od njega nije niko čuo. Pojave se džennetske hurije, poredaju se po džennetskim uzvisinama i poviču: “Ima li zaručnika i mušterija koji će biti prosci kod Allaha i oženiti se nama? Ridvane, koja je ovo noć?“

On im se odazove i kaže:“Ljepotice, ovo je prva noć Ramazana.“

Uzvišeni Allah naredi: “Ridvane, otvori džennetske kapije postačima iz ummeta Muhammeda, s.a.v.a.s.“ Onda se obrati Džibrilu:“Džibrile, spusti se na zemlju i okuj i sveži u lance šejtanske otpadnike, a onda ih baci u morske dubine, kako ne bi mogli da zavode sljedbenike Mog miljenika Muhammeda, s.a.v.a.s., i kako im ne bi kvarili njihov post.“

Među predajama je i ona koja nas obaviještava da:“Allah svake ramazanske noći pozove tri puta: “Ima li nekoga da traži nešto, pa da mu to dam? Ima li pokajnika kome ću pokajanje primiti? Ima li nekoga ko traži oprosta, da mu oprostim?“

Ako smo u mjesecu Ramazanu, ako nas nešto tišti, ako imamo neku potrebu, pa sjetimo se ove predaje, ovih činjenica, budimo svjesni da smo, možda, baš u momentu u kom se Allah ovim riječima obraća i pita “Ima li neko da traži nešto?” A daleko je Uzvišeni Allah od tog da pita i nudi, a da ne ispuni. Možda je vani vruće, možda je snijeg, možda padaju granate, ali to ne remeti istine iskazane u ovoj predaji niti nas da ih iskoristimo, da se predamo sretni što znamo te činjenice. Dignemo ruke i odazivamo se na Božija pitanja tražeći ono što nam je potrebno. U istoj predaji se u nastavku prenosi da Allah kaže: “Ko će ponuditi i posuditi dugoročni dug, koji je vrijedan, nekome ko će podmiriti taj dug i neće nanijeti nikakve nepravde?“

Ili da uzmemo primjer ramazanskog dana koji je u ovo doba godine dug, ljetnji, ispunjen vrućinom. Svakako da se može desiti da ljudi malaksaju, da ih možda obuzme i određena malodušnost, no ako se prisjetimo predaja koje nas obavještavaju da Allah svaki dan Ramazana oslobodi, prilikom iftara, milion ljudi od  Džehennema, i to one koji su ga zaslužili a zadnji dan Ramazana oslobodi džehennemskog azaba onoliko ljudi koliko je oslobodio od početka Ramazana do tada. Onda ćemo sigurno trenutnu nemoć, tegobu, pretvoriti u snagu a eventualnu tugu u sreću svjesni nagrade koja nas čeka za taj ibadet.

Veliki broj kur’anskih ajeta i hadisa nam otkriva tajne o dešavanjima  u višim svjetovima koja su povezana s dešavanjima u našem svijetu. Među takvim primjerima je i ono što  je zabilježeno u hadisi kudsi u kojem se bilježi da Uzvišeni Allah kaže:“ Namaz je podijeljen izmedu Mene i Mog roba, i njemu pripada sve što zamoli. Kada kaže Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Allah odgovori: Moj rob Mi zahvaljuje; kada kaže Milostivom, Samilosnom, Allah odgovori: Moj rob Me hvali; kada kaže Vladaru Sudnjeg dana, Allah odgovori: Moj rob Me uzvisuje; kada kaže Tebi robujemo i od Tebe pomoc tražimo, Allah odgovori: Ovo je izmedu Mene i Mog roba, i njemu pripada ono što traži; kada kaže Uputi nas na pravi put, na put onih kojima si blagodat svoju darovao, a ne na put onih na koje si se rasrdio, niti onih koji su zalutali, Allah odgovori: Ovo pripada Mome robu, i njemu ću dati ono što zamoli !“[58]

 

Znati ovu predaju i nosit je u svojoj svijesti znači pretvoriti ponekad rutinsko učenje Fatihe u namazu u neponovljiv i nemjerljiv događajaj u kojem smo dok učimo ajete Fatihe svjesni onog što se dešava, a čega smo kroz tjelesna čula lišeni jer su nemoćna da čuju govor Allahov. No, ovaj govor nije skriven, mi ga znamo.

Ponekad se hiljade ljudi okupi na nekim stadionima da gleda sportski događaj, isti se putem TV-a prenosi i biva gledan od strane miliona ljudi i mi smo svjesni toga i shvatamo važnost takva događaja. Predočimo sebi trenutak kada negdje u gustini šume  bosanski ratnik uzvikuje tekbir, iskače iz zaklona i juriša na neprijatelja u ime Boga braneći svoju vjeru, zemlju, svoje najbliže. U ratu nije bilo kamera, nije to zabilježeno, niko to možda nije video ni od njegovih saboraca, ali ne smijemo smetnuti s uma da je taj čin njegova vjerovanja, njegove hrabrosti bio gledan i prepričavan od  hiljada i hiljada čistih meleka, a dovoljna je činjenica da ga je gledao Onaj koji sve vidi. Mi danas svakako takvom jednom činu ne pridajemo značaj kakav pridajemo nekoj utakmici. Ne pričamo o ovom primjeru onoliko koliko smo spremni pričati o utakmici. No to ne znači da je utakmica vrijednija. Nije. Nije ni blizu.

Uzvišeni i Moćni Allah je odredio meleke koji putuju tražeći skupove u kojima se Allah spominje. Kada nađu takav skup, pridruže se okupljenim i prekriju ih krilima sve do najbližeg neba. Nakon što se okupljeni raziđu, meleki se uzdignu na nebo i Uzvišeni Allah ih zapita - a On najbolje zna:

-Odakle dolazite?

-Dolazimo između Tvojih robova sa Zemlje, koji  Tebe slave, veličaju i uznose, hvale Te i mole.

- Zašto Me mole?

- Mole Te za Džennet...

- A jesu li vidjeli Moj Džennet?

- Nisu, Gospodaru naš.

- A šta bi tek da su ga vidjeli?

- ...I traže Tvoju zaštitu.

- Od čega traže Moju zaštitu?

- Od Tvoje vatre, Gospodaru.

- A jesu li vidjeli Moju vatru?

- Nisu, Gospodaru naš.

- A šta bi tek da su je vidjeli?

- ...I mole te za oprost.

- Ja sam im već oprostio, dao im ono za što su Me molili i zaštitio ih od onoga od čega su tražili Moju zaštitu.

- Gospodaru, - rekoše meleki - među njima je jedan grešnik, naišao je i sjeo uz njih?

- I njemu sam oprostio, oni su skup na kojem nijedan učesnik neće biti nesretan.[59]

Poželimo li mi biti ovaj skup o kojem se ovako lijepo govori u nebeskim sferama? Koliko često razmiš-ljamo o ovom? Kakva je tek nagrada onog koji kad sazna za ove istine pohita da ih sprovede u djelo!?

Uzvišeni Allah kaže:“ Ja sam tamo gdje Moj rob zamisli i Ja sam uz njega kad Me spomene. Ako me spomene u sebi, Ja ga spomenem u sebi; a ako me spomene u skupu, Ja ga spomenem u skupu odabranijem od njegovog. Ako Mi se približi koliko jedan pedalj, Ja mu se približim koliko lakat. Ako Mi se približi lakat, ja mu se približim hvat. Ako Mi u susret krene idući, Ja krenem njemu žureći.“[60]

Želimo li biti spomenuti od Uzvišenog Allaha?  Spomenimo ga i spominjimo i u sebi i u skupu. Spominjanje Allaha, zikrullah, je lijek srca u bolesti, on je bit dobrih djela. Allah nam ga naređuje riječima:

”O vjernici često Allaha spominjite i hvalite.”[61] i:

”…i Allaha mnogo spominjite da biste postigli ono što želite.”[62]

Sjećanje na Allaha je veće od svega: ”…a veličanje Allaha je najveće…” To je ujedno i oporuka Poslanika, s.a.v.a.s, onome koji nije u stanju činiti druge ibadete:”Neka ti jezik uvijek bude vlažan od spominjanja Allaha.”

Zikrom se postiže zadovoljstvo Milostivog, odgoni šejtan, otklanjaju tuga i briga, povećava opskrba i otvaraju vrata spoznaje. O zikrullahu ćemo, ako Bog da, govoriti i u posebnom poglavlju.

U jednoj predaji od imama Ehlul-bejta savjetuje se da kada zaželimo čuti Allaha da učimo Kur’an, a kada poželimo govoriti Allahu da obavljamo namaz. I jedan i drugi od ovih ibadeta nas podstiču na buđenje svijesti, njeno jačanje, a među hadisi-kudsijama nalazimo zabilježen i hadis koji će obogatiti gotovo sve sfere našeg dunjalučkog djelovanja i podariti im još veći smisao i sadržaj ukoliko ga budemo zapam-tili i bili ga svjesni radeći po njemu: Uzvišeni Allah će na Sudnjem danu reći:

- Čovječe, razbolio sam se a ti Me nisi obišao!

-Gospodaru, kako da Te obiđem kada si Ti Gospodar svjetova?

- Zar se nije razbolio taj i taj, pa ga nisi obišao? Zar nisi znao, da si njega obišao, da bi Mene našao pored njega?

-Čovječe, tražio sam da Me nahraniš, pa Me nisi nahranio!

-Gospodaru, kako da Te nahranim kada si Ti Gospodar svjetova?

-Zar te nije taj i taj Moj rob molio da ga nahraniš, pa ga nisi nahranio? Zar nisi znao, da si ga nahranio, da bi za to kod Mene našao nagradu?

-Čovječe, tražio sam da Me napojiš, pa Me nisi napojio?

-Gospodaru, kako da Te napojim kada si Ti   Gospodar svjetova?

-Molio te je taj i taj Moj rob da ga napojiš pa ga nisi napojio? Zar nisi znao, da si ga napojio, da bi za to našao nagradu kod Mene?[63]

Ima li vjerničkog srca koje kad se suoči s ovim riječima ne zadrhti, vjerničkog razuma koji dok  je čitao ovaj hadis nije pokušavao da se prisjeti ko je gladan, žedan, bolestan u neimaštini i slično u njegovoj blizini kako bi otišao da ga obiđe i pomogne koliko je u svojoj moći?

Možda u komšiluku postoji neko s kim ne pričate, možda u robini, možda brat rođeni? Može li ljudska netrpeljivost biti tvrđa od  riječi hadisi kudsija koji kaže:

“Vrata Dženneta se otvaraju svakog ponedjeljka i četvrtka i oprosti se svakom robu koji Allahu ne pripisuje druga, osim čovjeku koji ne govori sa svojim bratom. Tada se kaže: Sačekajte neće li se ova dvojica pomiriti! Sačekajte neće li se ova dvojica pomiriti! Sačekajte neće li se ova dvojica pomiriti!“[64]

Čitanje ovih hadisi kudsija i razmišljanje o njihovim uputama daruje nam da bolje sagledamo sami sebe. Pojedinačno. Jer ove upute su istina. Kakvo je stanje mene koji pišem, tebe koji čitaš, to Allah najbolje zna. Mi na osnovu ovih ajeta možemo da se sami ocjenjujemo. Ma ko ti bio, ma ko ja zamišljao da sam dok ovo pišem, jednako se ove upute odnose na nas i jednako Allahu nije skriveno stanje naših srca. Da zbog nepažnje i neiskrenosti možemo biti u zabludi svjedoči i sljedeći hadisi kudsi u kom  se kaže:

Na Sudnjem danu će prvo biti presuđeno čovjeku koji je poginuo kao šehid na Allahovom putu. Allah će mu pokazati sve svoje blagodati i čovjek će ih priznati, pa će ga Allah zapitati:

- Šta si učinio sa blagodatima?

- Borio sam se na Tvom putu dok nisam poginuo - odgovoriće.

- Lažeš, borio si se da ti ljudi kažu: kako je hrabar! - i eto, hvalili su te! - a zatim će narediti da bace u vatru Džehenema.

I čovjeku učenjaku koji je podučavao druge i mnogo učio Kur'an. Allah će ga podsjetiti na svoje blagodati, on će ih priznati, a Allah će ga zapitati:

-Šta si učinio sa blagodatima?

-Učio sam Kur'an i podučavao druge u Tvoje ime.

- Lažeš, učio si da ti drugi kažu: kako je učen! - i učio si Kur'an da ti kažu: mnogo uči! - i eto, hvalili su te! - A zatim će narediti da ga naglavačke bace u vatru Džehenema.

I čovjeku kome je Allah dao obilan i raznovrstan imetak. Allah će ga podsjetiti na Svoje blagodati, on će ih priznati, pa će ga Allah zapitati:

-Šta si učinio sa blagodatima?

-Dijelio sam imetak na svaki način za koji sam znao da si Ti zadovoljan - odgovoriće.

- Lažeš, dijelio si imetak da ti drugi kažu: kako je darežljiv! - i eto, govorili su!- a zatim će Allah narediti da ga naglavačke bace u vatru Džehenema.“[65]

U kontekstu ovog preispitavanja nas samih, kao mjerilo, nek nam posluže i riječi koje se prenose od hazreti Sadika o onome što je Uzvišeni objavio Musa a.s.: “Laže onaj koji misli da Me voli, a kad ga prekrije noć, zanemari Me. Zar ne voli svaki zaljubljenik osamljivanje sa svojim ljubljenim.”[66]

 

Zaista je jezik nemoćan pokazati slast ili gorčinu nečega, ma kako vješt bio govornik ili pisac. Objasniti nekome okus nekog egzotičnog tropskog ploda kojeg nema kod nas je nemoguće u potpunosti sve dok ga ne nabavimo i ponudimo makar krišku istog onome kojem želimo pokazat. Hiljade naših opisa i riječi preovladaće jedan  njegov zalogaj i iskustvo probanja istog. Stoga  naš govor, naše razmišljanje, navođenje i objašnjenje ima svrhe i uloge samo za onog koji traži uputu i koji je spreman djelovat po njoj.

 

 

 

 


Poštovani posjetioci naše stranice želimo skrenuti pažnju na činjenicu kako stranica www.medzlis-konjic koristi tzv. "kolačiće" (cookies).Spomenute "kolačiće" koristimo samo kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice.