Fri09212018

Last updateTue, 18 Sep 2018 1pm

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Knjige i tekstovi ODABRANI TEKSTOVI Ramazanske teme

Ramazansko predavanje za žene II

Hvala Allahu koji nas svakodnevno obasipa neizbrojivim blagodatima. Hvala Mu što nas je učinio od onih koji će se okupljati na hairli mjestima u potrazi za spoznajom svoje vjere. Salavat i selam neka sun a najbolje biće koje je kročilo ovim svijetom, Muhammeda, s.a.v.s., na njegovu časnu porodicu, čestite ashabe i na naše šehide.

Čitajući brojnu literaturu i slušajući predavanja naših vaiza o mubarek ramazanu spoznali smo da je to najodabraniji mjesec u hidžretskoj godini, da je to mjesec posta i mjesec objave Kur'ana. Svi koji ga poste osjetili su da su u njemu zdraviji i raspoloženiji, da u njima ima više pažnje, osjećanja i pomaganja drugih i, da su nafaka i opskrba veće. U ramazanu su propisani posebni ibadeti koji vjernicima mijenjaju ritam svakodnevnog života

Poslanik, s.a.v.s., je opisujući odlike i vrijednosti ramazana, rekao da je prva njegova trećina rahmet – Allahova milost, druga magfiret – Allahov oprost, a posljednja je selamet – oslobađanje Njegovih robova od džehennemske vatre. U zadnjoj trećini još više pojačavamo svoje ibadete i maksimalno se trudimo da iskoristimo blagodati i ljepote ovog odabranog mjeseca. Poslanik, s.a.v.s., je tako činio i nama preporučio: Kada bi nastupila zadnja trećina ramazana, Allahov Poslanik, s.a.v.s., provodio bi noći u ibadetu, budio bi svoju porodicu i trudio se da ibadet bude što potpuniji. (Buharija i Muslim)

Zadnja trećina mjeseca ramazana se naziva još i selamet, tj. spas od džehenmske vatre. U nastavku ću prenijeti neke smjernice kako bi to mi, majke, sestre, hanume, mogle pronaći selamet kako za sebe tako i za svoje porodice. Ovo je jako važno da znamo kako selamet naših porodica u velikoj mjeri zavisi od tvog i mog pristupa. Mi smo uzori, modeli ponašanja prvenstveno za našu djecu, unučiće a možemo slobodno reći i za one starije. Ako mi uspijemo kod sebe primjeniti neku lijepu naviku koja će nas približiti Gospodaru, koja će nas sačuvati od nečega lošeg onda će sigurno i naši najbliži to primjeniti. Žena je glavna uloga u svakome filmu, a naš film se zove “Zdrava porodica”. Zato iskoristimo te privilegije i blagodati i pokušajmo što više dobra činiti.

Jedan od načina da pronađemo selameta u ovoj zadnjoj trećini mjeseca ramazana jeste da probudimo svoja čula, preciznije rečeno svoj osjećaj za drugima. Kad posmatramo npr. čulo mirisa, ja sam primjetila da mi je to čulo u ramazanu itekako pojačano. Nikad mi neke stvari ne zamirišu tako jako nego kada je ramazan. To shvatimo tako što dopire do nas miris neke hrane, pića itd. Mi na taj način čulo mirisa razbudimo. Dopustimo i našim osjećajima za druge ljude da se razbude. Jedan od tih osjećaja jeste plemenitost prema drugim osobama.

Navest ću jednu priču koja nam može biti od velike koristi kako da i mi postanemo plemeniti.

Ušla je žena u mesnicu, koja je bila u sastavu jedne od pijaca, zatražila razne vrste mesa; mljevenog, teletine, džigerice, i ostalog, te mesaru napomenula kako da koje isiječe. Potom uđe u mesnicu jedna pokrivena žena, i tihim i stidljivim glasom zatraži jednu kost. Mesar reče da sačeka dok završi prethodnu porudžbu. Ona mu se, nakon dužeg čekanja, obrati: "Svaki put mi dadneš kost odmah, a danas dugo čekam. Zašto tako?"
Žena ču razgovor njihov, srce joj se stisnu, pa tihim glasom reče mesaru da istu njenu narudžbu pokloni toj ženi. Mesar tako i uradi, pripremi, isječe meso i na kraju dade pokrivenoj ženi, na šta žena začuđeno reče: "Nisam to naručila." Mesar reče: "Ramadan kerim. Ramazan je mjesec plemenitosti", na šta žena reče: "Allahu ekrem, Allah je plemenitiji." Uze poklon i izađe. Žena ostade da završi svoju kupovinu. Na kraju dade novac mesaru za duplu porudžbu, a on naplati samo njenu porudžbu. Žena reče da naplati duplo, a on reče: "Ramadan kerim, i ja želim nagradu." Pobuni se žena, i nakon prepirke složiše se da plati pola od cijene hedije, a nakon toga napusti mesnicu. Iznenadi se kad, vani na pijaci, zateče pokrivenu ženu kako dijeli ono meso koje joj je ona poklonila, njoj poznatim siromašnim ženama. Priđe joj i reče: "Zašto dijeliš to meso, to je za tebe i tvoju porodicu?", a pokrivena žena odgovori: "Meni i mojoj djeci je potreban samo jedan dio. Ramadan kerim."
Najbolji primjer plemenitosti je primjer našeg Poslanika, sallallahu alejhi we sellem. Ibn Abbas kaže da je od ljudi najplemenitiji bio Poslanik, a posebno je bio plemenit u mjesecu Ramazanu (zabilježeno kod Buharije i Muslima)
Ovo je jedan divan primjer iz kojeg se može izvući dosta poruka i neka nam je uvijek na umu da sadaka ima veliku vrijednost, a neke od njenih koristi su:

-          Briše grijehe i otklanja vatru. U hadisu se kaže: „Sadaka briše grijehe, kao što voda gasi vatru!“

-          Štiti od vatre. Muhammed, a.s., je rekao: „Čuvajte se vatre pa makar s pola hurme!“

-          Ona je lijek za tjelesne bolesti. „Liječite vaše bolesne sadakom!“, kaže se u jednoj predaji od Poslanika, a.s.

Pretpostavljam da je svaka od nas barem jednom u životu bila svjedok kako se udjeljivanjem imetka, taj naš imetak sve više povećava. To je taj bereket koji Uzvišeni Allah spušta na imetak te porodice. Evo nam prilike i ramazana da molimo Uzvišenog Stvoritelja da nam uveća naš bereket i da nas učini od onih koji će biti uzor drugima u plemenitosti. Još jednom ne zaboravite da smo mi za našu djecu najbolji predstavnici, najbolji ambasadori islama i zato se potrudimo da iskoristimo evo ovu zadnju trećinu mjeseca ramazana u traženju selameta za sebe i svoje porodice. Neka nas Uzvišeni Allah pomogne na tom putu, amin!

Adela Hebibović

Ramazansko predavanje za žene

Hvala Allahu Koji nam je dao da dočekamo Ramazan i u njemu nas učinio postačima i klanjačima; neka je salavat i selam na najodabranijeg Poslanika, njegovu porodicu i asahabe.
Svima nama mjesec Ramazan je sinonim prvenstveno za post, zatim za obavljanje namaza, učenje Kur'ana, činjenje dobra, udjeljivanje sadake i još mnoštvo drugih djela koja ustvari i jesu dio ovog mubarek nam mjeseca. Često ćemo čuti da je mjesec Ramazan mjesec oprosta, ili mjesec promjene na bolje, za nekoga je mjesec Ramazan možda prekretnica u životu itd.

Mi ćemo danas nešto više reći o Ramazanu kao mjesecu ustrajnosti. Većina nas svoje obaveze prema Gopsodaru u ovim danima želi i uspije izvršavati. Tu mislimo na post, namaz i sve ostalo što smo naveli na samome početku. Na osnovu toga možemo zaključiti kako nam je ovo vrijeme idealna prilika da pokušamo biti ustrajni u činjenju nekih djela kako bi upotpunili svu vrijednost koju Ramazan nosi sa sobom. Navest ćemo nekoliko djela koje ne predstavljaju nikakavu teškoću a s njima vaga naših dobrih djela će postati teža, život lakši, a odnos sa Našim Gospodarom jači i bolji.
Prvo što ćemo spomenuti u čemu svaka od nas treba pokušati da bude ustrajna jeste dova.


Dova je inače jako važna u životu svake muslimanke. Intenzitet učenja dove posebno trebamo pojačati u ovim danima.
Prve generacije muslimana su dosta pažnje posvećivali dovi u Ramazanu, insistirajući na njoj tokom cijelog mjeseca: na sedždama, nakon namaza, pred iftar, za vrijeme iftara, tokom sehura… i govorili bi: „Tako mi Allaha ne bi nastupio idući Ramazan, a da Allah ne bi ispunio naše želje.“


To najbolje ilustriraju riječi Poslanika, s.a.v.s.: „Dova trojice se ne odbija: dova roditelja za svoje dijete, dova postača i dova putnika.“  


 Također Uzvišeni Allah kaže: „’Gospodar vaš je rekao: ‘Molite Me, Ja ću vam se odazvati!’“ (Gafir, 60.)


Učenje dove je posebno važno za nas žene. Iz razloga što nekada nastupe mubarek noći, a mi smo u tom periodu u hajzu, spriječene smo da klanjamo, da idemo u džamiju itd. Onda mi tu imamo vid Allahove milosti prema ženi kada nam se daje mogućnost da sjedimo kod svojih kuća i molimo Allaha za svoje potrebe. A postoji još jedan ključni moment u svemu ovome a to je da se nama pišu dobra djela za koja smo bile spriječene učiniti kao da smo ih i učinile. Znači zbog hajza/ciklusa, meno-pauze nisi u mogućnosti da postiš, klanjaš, ideš na teraviju, sve se piše kao da si to i učinila.
Druga stvar koju bi bilo lijepo da uvedemo kao praksu tokom ovog mjeseca jeste konstantno činjenje nekog dobrog djela. To zaista može da bude neko malo djelo ali iz toga se dosta dobra može izroditi. Možemo tim malim djelom uvesti promjenu za cijeli život. Kaže jedna izreka: dobru naviku je teško steći ali je lahko s njom živjeti, a lošu naviku je lahko steći ali je teško s njom živjeti. To može biti možda dva rekata neke nafile, možda da zalijemo cvijeće u džamijskoj avliji itd.


Muhammed a.s. je rekao: “ Allahu je najdraže ono djelo koje čovjek stalno radi.”


Ako uspijemo neko djelo sebi da uvedemo kao praksu tokom ovoga mjeseca teško da ćemo nakon Ramazana prestati da ga činimo. Jer, ako to radimo iz ljubavi onda će nam nedostajati te topline koju smo doživjeli svaki put kad ispunimo taj zadatak koji smo sebi postavili. Neka baš to djelo bude nešto po čemu ćeš zapamtiti ovaj Ramazan, pa do idućeg Ramazana postavimo sebi još veći cilj.


Treća stvar na koju bih se osvrnula jeste pokušati da poboljšamo svoje odnose prema drugima, prvenstveno mislim na poboljšanje rodbinskih veza. Kad kažem rodbinske veze misli se naravno na širi krug naše familje. Izgradnja boljih odnosa treba da krene od naše sofre. Ovaj termin sofra ne odnosi se bukvalno na sofru, nego na osobe koje sjedaju da zajedno ručaju, večeraju ili konkretnije iftare i sehure. To su osobe sa kojima provodimo najviše vremena. Da li jedni drugima posvećujemo dovoljno pažnje, da li se trudimo da izbjegavamo ono što smeta nekome drugom. Iskoristimo Božiju milost koja se spušta u ovim mubarek danima, i razmislimo o tome kako poboljšati svoje odnose. Mnoge su uloge u kojima možemo da se popravljamo. Uloga majke, supruge, snahe, svekrve, nene itd. Na nama je da se zapitamo šta trebam učiniti da popravim npr. svoju ulogu snahe, možda da budem više strpljiva. Ako to jeste sabur, evo onda prilike da u Ramazanu testiram sebe u poboljšanju tog odnosa. Kad uspijemo da izgradimo poprilčno čvrste odnose sa onim najbližim, svoj zadatak širimo dalje.


Kur'anski ajet u suri ''En-Nahl'', kojeg hatibi uče svakog petka na džuma namazu, zahtijeva izuzetnu pažnju prema rodbini: „Allah zahtijeva da se svačije pravo poštuje, dobro čini i da se rodbina pomaže, a razvrat i sve što je odvratno i nasilje zabranjuje; pa pouku primite, On vas savjetuje.“(En-Nahl, 90)


Neki čovjek je došao Poslaniku, a.s., i zamolio ga: „Uputi me na djelo koje će me približiti Džennetu a udaljiti od Džehennema!“ Vjerovjesnik, a.s., odgovori: „Obožavaj isključivo Allaha i ne pripisuj Mu druga, obavljaj redovno namaz, daji zekat i pazi i posjećuj rodbinu!“. Kada je taj čovjek odmakao, Muhammed, a.s., je rekao: “Ako se bude pridržavao onoga što mu je rečeno, ući će u Džennet!“ (Buharija)
Iz navednog ajeta i hadisa možemo uvidjeti veliku važnost održavanja rodbinskih veza, zato ne trebamo dopustiti da nam prođe ovaj Ramazan a da nismo uspjeli uraditi ništa na ovom polju. Neka tu bude barem jedan pokušaj.


Kad se obraćamo nama majkama, sestrama, ženama, hanumama, moramo svakako spomenuti našu ulogu u toku ovog nam mubarek mjeseca. Kroz sve tri ove situacije koje smo gore spomenuli mi žene imamo presudnu ulogu. Prva stvar jeste da se naša dova učinjena za dijete prima. Koja je to samo čast kad znaš da svome dijetetu možeš poželjeti samo najbolje a to ti se primi. Naravno ako ustrajemo i budemo iskreni u činjenju naše dove. Druga stvar bilo je dobro djelo koje trebamo konstantno raditi. Zamislite kakav mi uticaj kao majka možemo ostaviti na našu djecu svojim postupcima. Mi majke, nene smo model i uzor ponašanja za našu djecu. Pa ako naša kćerka primjeti da imamo neku lijepu naviku, sigurno će to doprijeti i do nje. Svaka od nas se sigurno rado sjeća nekih finih navika koje smo naučile da li od naših majki, neni, tetki. Neka duh i ljepota Ramazana i naših finih običaja bude utkana u život  djece preko našeg odnosa prema njima.


Često možda možemo razmišljati o tome kako je teško uskladiti obaveze koje ima svaka žena a s druge strane ispuniti propise koje nam Bog Dragi naređuje. Tu je kuća, djeca, muž, bašta, jelo itd. Kada dođemo u takvu situaciju sjetimo se nagrada koje se obećane onome ko pripremi iftar postaču, gdje Muhammed, a.s., kaže : “Ko priredi iftar postaču, imat će istu nagradu kao i on (postač), s tim što postaču neće biti umanjena njegova nagrada.”


Svrha ovoga jeste da sve svoje poslove koje obavljamo shvatimo kao vid ibadeta. Nije to baš lahko, posebno ako smo navikle da budemo društveno aktivne, da učestvuijemo u raznim aktivnostima, onda nam teško pada to da smo stalno kući. To je isto jedan vid treniniga i ustrajnosti gdje pokušavamo da sve svoje obaveze shvatimo kao ibadet.


Molim Uzvišenog Allaha da nas učini od onih koji će biti ustrajni u činjenju dobra. Molim Allaha da nam ukabuli post i ostala dobra djela u ovom mubarek mjesecu, amin!


Adela Hebibović

 

Post je štit, ali može biti probijen

Post je štit, ali može biti probijen
 

Neke naznake o koristi posta, prepoznatljive u riječima komentatora hadisa, a koje su potvrdila neka savremena naučna istraživanja.  Prvi dio naslova je u suštini dio hadisa koji je u hadiskim djelima zabilježen s različitim tekstualnim dodacima. Tako Ibn Hadžer el-Askalani, komentator Buharijevog „Sahiha“, komentarišući hadis broj 1894: „Post je štit“, navodi nekoliko predaja s dodacima u odnosu na ovaj osnovni dio hadisa.

Jednu predaju s dodatkom u odnosu na ovu bilježi imam Nesai. Taj hadis prenosi Aiša, radijallahu anha, a glasi: „Post je štit (koji štiti) od vatre.“ (Nesai, hadis br. 2234) U drugoj predaji koju prenosi Osman ibn Affan, radijallahu anhu, stoji: „Post je štit, baš poput štita koji koristite u borbi.“ (Nesai, hadis br. 2230) Predaja koju bilježi imam Ahmed, a prenosi Ebu Hurejre, glasi: „Post je štit i neprobojna brana (koja štiti) od vatre.“ (Ahmed, hadis br. 8972)

Ono što nas ovdje interesira jeste riječ „džunne“ ili štit, kako smo je preveli. Komentarišući ovaj hadis, Ibn Hadžer se osvrće na jezičko značenje ove riječi, pa kaže da ona znači „zaštitu“ (el-vikaje) i „zastor/zaklon“ (es-sitr).

Ali, od čega je post zaštita?

Ibn Abdul-Berr tvrdi da je post zaštita od (džehennemske) vatre. Za razliku od njega, Ibnul-Esir, autor djela „En-Nihaje fi garibil-hadisi vel-eser“, smatra da Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi da je post zaštita (džunne) znače da post štiti postača od strasti koje ga „uznemiruju“. Imam Kurtubi, pak, veli da je post zaštita gledano sa šerijatskopravng aspekta, jer post treba da štiti postača od onoga što bi ga moglo pokvariti i tako njegove sevape umanjiti. On još dodaje da je ispravno i da se kaže kako je post zaštita sa stanovišta koristi koje od njega ima postač, kao što je slabljenje njegovih strasti. Imam Nevevi, opet, smatra da riječi „post je štit“ znače da je post zaštita od grijeha, džehennemske vatre i svega što riječ „štit“ može u sebi značiti. Prema tome, nema smetnje da ovu riječ shvatimo i kao zaštitu od bolesti koje mogu naštetiti čovjeku, a na nešto od toga ćemo ukazati kasnije.

Dakle, imam Nevevi shvata pojam „džunne“ u općenitom smislu, pa je s tog aspekta gledano, on po značenju sličan riječima Uzvišenog: لَعَلَّكُمْ تَتَّقوُنَ„da biste se uščuvali“. Naime, ovaj glagol „tettequn“ u sebi nosi značenje čuvanja, opreza, klonjenja...

Druga riječ koja nas interesira, također, jeste riječ „vidža“, a spomenuta u hadisu u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: „O skupino mladića! Ko je od vas u stanju da se oženi, neka se oženi, a ko to nije u stanju, neka posti. Jer, post zaista umiruje njegov spolni nagon (fe innehu lehu vidža)!“ (Buhari, hadis br. 1905)

Završetak hadisa koji smo naznačili zaslužuje da mu se malo više posvetimo, jer se u njemu krije svojevrsna naznaka nečega do čega su došla neka naučna istraživanja. (Ovdje nam nije primarni cilj ukazati na ta istraživanja, a neka od tih istraživanja opisana su u knjizi „Es-Sijam – mu'džize ilmijje (Posta – naučna mudžiza)“, čiji je autor dr. Abdul-Dževvad es-Savi, pa se tamo mogu pogledati.)

Dakle, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, se obraća prvenstveno mladićima, zato što je prirodno da je njihov nagon i potreba za zadovoljenjem tog nagona kroz legalan bračni odnos veći nego kod starijih muškaraca, mada se poruka hadisa može odnositi i na njih, ako se nađu u sličnoj situaciji. On im preporučuje da se u situaciji kada nemaju uslove za stupanje u bračnu zajednicu prihvate posta ili neka što više poste, rekavši: „Fe alejhi bis-savmi“.

Ukazujući na vezu između gladovanja i smirivanja spolnog nagona, Ibn Hadžer o smislu hadisa kaže da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, umjesto preporuke gladovanja i ustezanja od nečeg drugog što potiče strasti, preporučio post. „U tome je“, kaže on, „vidljiv pokazatelj da je osnovni smisao posta razbijanje strasti (doslovno je upotrijebio izraz: kesr ili razbijanje), zato što seksualni nagon prati nagon za hranom; jača sve što je on jači i slabi sve što je on slabiji.“ (Dr. Es-Savi, „Es-Sijam – mu'džize ilmijje“, str. 48)

Na kraju svoje preporuke mladićima, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: „Jer, post zaista umiruje njegov spolni nagon (fe innehu lehu vidža)!“ I ova riječ koju je on na kraju hadisa spomenuo, krije u sebi svojevrsne naznake, prvenstveno jezičke mudžize, a potom i naučne, jer je i ova riječ zaintrigirala mnoge istraživače, iz čega su nastala brojna naučna istraživanja o koristi posta.

Naime, ako pogledamo leksikone arapskog jezika, a svakako je među najpoznatijim „Lisanul-areb“, vidjet ćemo nekoliko značenja u kojima su Arapi upotrebljavali ovu riječ. Sva se ona otprilike svode na značenja „odvraćanja“, „sprečavanja“, „prekidanja spolnog nagona“... Jedno vrlo slikovito značenje riječi „vidža“, a koje navodi Ibn Hadžer, jeste kastriranje mužjaka deve, kojem su pribjegavali beduini kada bi htjeli da im on služi u obavljanju svakodnevnih poslova. Prema tome, kako kastriranje „razbija“ i oslabljuje strast, isto tako to radi i post.

Može li se postačev štit probiti i tako umanjiti njegov efekt?

Odgovor nalazimo u riječima ashaba Ebu Ubejde, pa se dakle radi o „mevkuf-hadisu“, u kojem stoji: „Post je štit, dok ga postač ne probije!“ (Nesai, „Sunen en-Nesai“, hadis br. 2235) U nekim predajama se spominje da postačev štit može probiti ogovaranje, laž i vrijeđanje drugih, ali koliko mi je poznato te predaje nisu pouzdano prenesene od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Međutim, nesporno je da spomenuti grijesi, pa i drugi koji nisu spomenuti, mogu umanjiti i okrnjiti vrijednost posta, zato ih se trebamo dobro čuvati.

 

  • Autor  Muhamed Mehanović

POST I RAMAZAN (pitanja i odgovori)

Post i ramazan (pitanja i odgovori) - prof. dr. Enes Ljevaković

Ovo su odgovori na pitanja i dileme sa kojima se susreću muslimani Bošnjaci a tiču se ramazana i posta. U knjizi je objedinjeno oko 70 različitih pitanja i odgovora iz ove oblasti. Treba napomenuti da su pitanja i odgovori predhodno objavljeni u Preporodu, islamskim informativnim novinama, čiji je izdavač Rijaset IZ-e u BiH, kao i na zvaničnom internet portalu Rijaseta IZ-e u BiH www.rijaset.ba.

Na pitanja odgovara fetva-i emin Rijaseta IZ-e u BiH, prof. dr. Enes Ljevaković.

Nadamo se da ćete čitajući ove kompetentne odgovore-fetve i sami riješiti neke svoje dileme i nedoumice.

 

 

  • PREDGOVOR
  • Pranje zuba tokom posta
  • Izostavljanje posta radi uzimanja lijekova
  • Vrijeme sehura i zore
  • Nafila post
  • Propisi prije Muhammeda a.s
  • Neopravdano prekidanje posta
  • Post i prekid iz zaborava
  • Vrijeme napaštanja
  • Dilema oko napaštanja i nafile posta
  • O kupanju tokom posta
  • Raspored napaštanja
  • Ispravnost posta u džunupluku
  • Utemeljenje napaštanja i naklanjavanja
  • Visina fidje prema mjestu boravka
  • Nemogućnost posta zbog zdravlja
  • Porijeklo imena ramazan
  • Post bez sehura
  • Džunupluk i zapaštanje
  • Kapi za nos, žvakaća guma i post
  • Primanje insulina tokom posta
  • Posebna ramazanska nafila
  • Post više keffareta
  • Neprekidni post
  • Važnost vjere
  • Insulin i post
  • Namjerno kvarenje posta
  • Post i kupanje u rijeci
  • Iftar u restoranu s alkoholom
  • Iftar u kući i van kuće
  • Upotreba dezodoransa tokom posta
  • Boravak u zadimljenom prostoru
  • Post i težak fizički posao
  • Post i bijelo pranje
  • Kvari li ljubljenje post
  • Iscjeđivanje limuna u kosu i post
  • Kvari li ogovaranje i pogled post
  • Vrijeme ezana nakon imsaka
  • Pojava tekućine i post
  • Roditeljima objasniti post
  • Tečnost za ispiranje usta
  • Pitanja o postu
  • Čajevi protiv žeđi
  • Trajna nesposobnost za post
  • Izljev sjemena i post
  • Napaštanje
  • Intimnni odnosi u ramazanu
  • Post trudnice
  • Post na putovanju
  • Granica intime tokom posta
  • Injekcija i post
  • Raniji sehur i kasniji sabah
  • Klanja li se sabah odmah po sehuru?
  • Post i provjera šećer kod dijabetičara
  • Polucija i post
  • Iftar u različitim vremenskim zonama
  • Menstruacija i prekid posta
  • Određivanje početka posta i Bajrama
  • Korištenje labela u postu
  • Bludni pogledi i post
  • Postač i rad sa haramom
  • Epilepsije i post
  • Oprost u ramazanu
  • Javno mršenje

Kompletnu knjigu možete downloaodvati s našeg sajta ovdje. (pdf, 1 MB)

Postač je melek u ljudskom obliku

Postač je melek u ljudskom obliku
Post je po važnosti drugi vjerski obred a označava apstinenciju od hrane, pića i tjelesnog (seksualnog) uživanja i to u vremenskom intervalu od zore pa do zalaska sunca. Tom prilikom namjera postaču mora biti pokornost Allahovoj, dž.š., naredbi. Allah je obavezao post svima koji su u stanju da ga isposte a obaveza važi za svaku godinu u mjesecu ramazanu.

Ajeti o postu

Allah, dž.š., je sakupio sve ajete o postu na jednom mjestu u Kur'anu u suri al-Bekare:

„O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili, i to neznatan broj dana; a onome od vas koji bude bolestan ili na putu – isti broj drugih dana. Onima koji ga jedva podnose – otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da više, za njega je bolje. A bolje vam je, neka znate, da postite. U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanja dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti – Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate – da određeni broj dana ispunite, i da Allaha veličate zato što vam je ukazao na Pravi put, i da zahvalni budete“ (Al-Bekare: 183-185).

Kolektivna odgovornost

Ovo su ajeti o postu koji se nalaze u suri Al-Bekare u kojoj se, pored ostalog, nalazi nekoliko propisa vezanih za vjerovanje. Kur'ansko pravilo je da se s propisima vjerovanja, u koje ubrajamo obrede i međuljudske odnose, obraća vjernicima koji su se odazvali Poslaniku, s.a.v.s., i povjerovali u njegov poziv. Na taj način ajet ih, pored individualne odgovornosti, obavezuje sa kolektivnom odgovornošću kada izvršavaju propise i poštuju pravila obredoslovlja i međuljudskih odnosa. Dakle, svaki čovjek treba individualno izvršavati svoje vjerske obaveze poput namaza, posta ili hadža, udaljavati se od zabranjenih stvari, ali se isto tako brinuti za svoju porodicu i ostalu braću vjernike. U tom smislu, on snosi i kolektivnu odgovornost pa im naređuje dobro, odvraća od zla što sveukupno implicira na jedinstvo na koje islam bazira svoje zakone i pravila.

Post je drevni ibadet 

Prvi ajet koji započinje riječima: „O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili“ – jasno govori da je post drevni obred kojeg je Allah propisao i prijašnjim narodima, te da ga je čovjek odavno upoznao. Pobožni ljudi su ga prepoznali kao sredstvo približavanja Allahu, dok su ga idolopoklonici smatrali kao samodisciplinu i duhovni trening. Dakle, on nije ekskluziva određene grupacije, niti poslanice, već je stvar prirodnog osjećaja koji ili neprekidno ili s prekidima traje kod svakog živog stvorenja, bez obzira na to što su se forme i vrijeme posta mijenjali shodno različitosti naroda i vremena.

 

Post kakvog Allah želi 

Neki ljudi govore da je post apstiniranje od hrane, pića i tjelesnog uživanja. Tako misle i mnogi muslimani, smatrajući da ako se tokom dana budu suzdržavali od te tri stvari da su izvršili obavezu posta i onog što je Allah naredio.

U stvari, ovo je samo formalna i pasivna strana posta,  što ne može biti suština posta kojeg je Allah stavio u obavezu Svojim robovima. Allah je započeo ajet o postu riječima: „O vi koji vjerujete“, a završio riječima: „Da biste bili bogobojazni“ i „Da biste bili zahvalni“, između početka i završetka ajeta nalazi se naredba posta: „Propisuje vam se post“.

Nema sumnje da u ovom pozivu koji je započet sa prozivanjem vjernika, a znamo da je vjera osnova svakog dobra i izvor svih blagodati, i koji je završen spominjanjem bogobojaznosti, koja je smisao vjerovanja i tajna uspjeha, snažna uputa i jasan znak da post kojeg Allah traži i želi od nas nije puka apstinencija od hrane i pića, već je suzdržavanje od svega onoga što oponira vjerovanju i kosi se sa vrijednostima bogobojaznosti i samokontrole (ar. Al-murakaba).

Stoga, ko god se okrene nekom mimo Allaha s namjerom traženja i moljenja, on neće imati posta; onaj koji razmišlja o grijesima i obuzet je konstruisanjem zavjera i spletki, bori se protiv Allaha i Njegovog Poslanika, s.a.v.s., te muslimanske zajednice, također, nema posta; oni čije je srce obavijeno mržnjom i zavisti, i ne žele da se riječ muslimana ujedini, i da se oni međusobno približe, a njihova snaga uveća, takvi nemaju posta; onaj kojem se sviđaju zulumćari, koji laskaju bezumnicima i pomažu štetočinama, nemaju ništa od posta; onaj koji iskorištava opšta dobra muslimana i potpomaže se Allahovim imetkom (vakufom) za svoju ličnu korist, samopromociju i bolesne ambicije, nema posta; isto tako, onaj ko pruži svoju ruku na Allahove robove, uvrijedi ih ili oskrnavi Allahove svetinje, nema posta.

Dakle, postač je melek u obliku čovjeka; on ne smije lagati, sumnjičiti, spletkariti, smišljati smicalice, izdati drugoga, kao što ne smije jesti tuđi imetak na nedopušten način.

Ovakvo značenje ima post. U njemu se spaja forma, a to je apstiniranje od svega što kvari post, i smisao, a to je jačanje duha vjerovanja samokontrolom. Na taj način postač će svojim postom objediniti čišćenje i oslobađanje duše od nečisti i očistitt će je i osloboditi činjenjenm dobrih i pihvatljivih djela, a na to ukazuju riječi Poslanika, s.a.v.s.: „Onaj ko se ne prođe ružnog govora i postupka prema njemu, nema potrebe da radi Allaha ostavlja hranu i piće“, te drugi hadis: „Nije post samo suzdržavanje od hrane i piža već i od ružnog govora i svađe.“ A dovoljno će nam biti da na ovom mjestu spomenemo riječi Allaha: „Allah doista prima od bogobojaznih“ (Al-Ma'ide: 27).

Mudrost obaveznosti posta 

Zabrana hrane i pića nije glavni aspekt posta kod muslimana, već je to, kako smo rekli, samo fizički aspekt iza kojejg stoji pravi smisao posta: usađivanje navike samokontrole i strpljenja u biće vjernika. Jer uz to dvoje namjera postaje iskrena a odluka čvrsta, životne prilike su za čovjeka lakše, strasti su slabije a želje racionalnije, ljutnja je blaža a osvjeta rijeđa, odlazak sa kućnog praga je podnošljiviji a rastanak sa porodicom i braćom bezbolniji, borba na Allahovom putu i na putu odbrane časti i digniteta je značajno uspješnija.

U životu postoji mnogo poteškoća kojima je čovjek izložen, pa mu je itekako potrebno da se okiti strpljenjem kako bi ostao čvrst i postojan. Nema ništa preče od samokontole i iskanja pomoći od Allaha; obraćanja Njemu i oslanjanja na Njega. Zato je Allah propisao i stavio u obavezu post tokom mjeseca ramazana, a to je jedan od 12 mjeseci u kojem će svakog dana zaredom postač usađivati naviku da bude strpljiv i da kontroliše svoje strasti. Potom, propisan je svake godine da bi se ponavljale te lekcije a sjeme pobožnosti izraslo. Stoga, postač je obavezan da nastavi svake noći tokom ovog mjeseca sa tim navikama okićen strpljenjem i naoružan samokontrlom da ne pretjera sa onim što mu je tokom dana bilo zabranjeno, kako ne bi ugasio zrake srčanog blistanja koje je osjetio u toku dana, i kako ne bi prekinuo duhovni zanos, pa da se vrati svojem posrtaju i griješenju. Na ovaj način se ostvaruje Allahova mudrost posta koji je snažna podrška čovjeku u činjenju dobrih djela. Njime se čiste srca, krsitališu duše, disciplinira duh, a čovjek postaje jak izvor sopstvenog dobra i koristi svojih sunarodnika. On na taj način živi zadovoljno svoj život koji je zaogrnut ljubavlju i samilosti, potpomaganjem i mirom, i tako se približava uzvišenim stvorenjima, prihvata Božije zapovijedi i društvene odgovornosti, snagom koja ne poznaje slabost, postojanošću koja ne poznaje neodlučnost, iskrenosti koja na pozanje pretvaranje, vjerovanjem koje ne poznaje sumnju, pa onda život postane dobar a ljudi srećni.

Aspekti olakšica tokom posta 

Nakon ovoga, ajet nam pojašnjava da je Allah prilikom obavezivanja posta imao u vidu poteškoće na koje vjernici nailaze i zbog kojih ne mogu ili teško poste, pa je olakšao belesniku i putniku da mogu da se iftare u toku ramazana, s tim da moraju napostiti kada ozdrave ili kada ne budu na putu: „A ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti“. Ovdje želim da ukažem na jednu stvar a to je da riječi Uzvišenog: „Ili na putu“ da se odnose na olakšicu onom ko je stvarno na putu, odnosno ne treba postiti dok je na putovanju, a nakon što stigne do željene destinacije treba nastaviti sa postom, iako nije u svom kraju. A nije kako neki ljudi misle olakšica za putnika, musafira sve dok je daleko od svog vatana. Dakle, one se odnose samo na vrijeme putovanja na što ukazuju riječi Uzvišenog: „Ili na putu“.

Pored ovoga jedan od aspekata olakšice je taj što je Allah dozvolio zdravim i osobama koje su kod kuće, ali kojima je teško da poste i koji se izlažu poteškoćama, poput starih osoba, trudnica i dojilja, da se tokom ramazana iftare. Iz razloga što neki od njih neće moći da naposte propuštene dane, pa se od njih traži da svakog dana nahrane po jednog siromaha. To možemo zaključiti iz sljedećih ajeta „Onima koji ga jedva podnose – otkup je da jednog siromaha nahrane.“

Mudrost propisivanja posta u mjesecu ramazanu 

Ajet u kojem Allah kaže: „U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanja dobra od zla“ ukazuje na mudrost odabira ovog mjeseca za obvezni post, a to je vrijeme u kojem se pojavila najveća blagodat na koju trebamo biti zahvalni, to je blagodat početka objavljivanja Kur'ana Vjerovjesniku, s.a.v.s. Nema sumnje da Kur'an čisti srca i uzdiže duše, pa je k tome post najprikladniji ibadet zahvale za čišćenje i uzdizanje duše.

Lahkoća islamskih propisa 

Na kraju ajeti završavaju sa izdvajanjem jednog impozantnog zakonskog pravila, a to je da Allahovi propisi nisu objavljeni kako bi otežali robovima ili ih stavili na muke, već su objavljeni radi bogobojnosti i duhovnog pročišćenja. Zato je vjerozakon izgrađen na lahkoći a ne na poteškoći, uz pažnju na kompletnost i cjelovitost, te veličanje Allaha na uputi i zahvali na blagodatima: „Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate – da određeni broj dana ispunite, i da Allaha veličate zato što vam je ukazao na Pravi put, i da zahvalni budete“.

Autor: Mahmud Šeltut, Šejhu-l-Azhar

Prevod sa arapskog: Džemo Redžematović

Poštovani posjetioci naše stranice želimo skrenuti pažnju na činjenicu kako stranica www.medzlis-konjic koristi tzv. "kolačiće" (cookies).Spomenute "kolačiće" koristimo samo kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice.