Fri09212018

Last updateTue, 18 Sep 2018 1pm

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Knjige i tekstovi ODABRANI TEKSTOVI Stari arapski matematičari i danas aktualni

Stari arapski matematičari i danas aktualni

Većinu ovog teksta napisao sam nadahnut pisanjem našeg velikog matematičara prof. dr. Šefketa Arslanagića koji je mnogo pisao o arapskim matematičarima starog doba, a ovo je moj pokušaj da tu impresiju iskažem i istaknem. Al-Havarizmi, Al-Tabari, Al-Mansur, Harun Al-Rašid, Al-Me mun, Omar Hajam, Nuruddin Tusi, Al-Kaši su samo nekolicina iz velike plejade velikih svjetskih matematičara o kojima je prof. Šefket detaljno pisao u svojoj novoj knjizi „Ne dirajte moje krugove“. Ljudi se rađaju i umiru, njihove građevine i spomenici se ruše, ali arapski znaci za prividne brojeve ostaju viječno na cijelom svijetu, svijetle punim sjajem, svijetlom arapskih pustinja. Ti znaci izgledaju tako jednostavno da nam se svima čini da su naši vlastiti i kao da dolaze iz naših srca jer smo se svi na planeti sjedinili, stopili s njima. Najveći učitelj matematičkih nauka u Bagdadu devetog vijeka bio je Al-Tabari. On je ispitivao i ocijenjivao sve one koji se bave matematikom ili sličnim naukama kao što je astronomija, graditeljstvo. Jedan od ispitanika bio je i Muhamed Al-Havarizmi. Kad je došao pred Al-Tabarija, učitelj ga ni ne upita za ime, ni za rodni grad, nego mu postavi jedan zadatak iz algebre, iskazavši ga u dvije minute bez pisanog teksta, a onda pozove svog pomoćnika da Muhameda preuzme. Ovaj mu reče da zadatak mora riješiti u roku sedam dana i da će u zgradi imati najljepši smještaji hranu i sve što mu treba. Muhamed se okupao, klanjao i istog dana uveče riješio zadatak. Tog istog dana primljen je među odabrane matematičare halifatovog dvora najvećeg reda. Već sutra su mu dali da riješava određene probleme Ptolomeja i Euklida koje oni nisu završili, samo postavili. Tome je dokazao da nauka ima dostojne nastavljače u Arapskom narodu. Prije nego što je došao u Bagdad Muhamed je bio u visokoj školi u Damasku gdje je sem matematike naučio i grčki od jednog hrišćanskog sveštenika. Mnogi njegovi radovi iz geometrije su prevedeni na latinski, a neki su nađeni i u jevrejskim knjigama. I u našim udžbenicima postoje njegovi tekstovi. Objasnio je potpuno                 indijski sistem zapisivanja brojeva objavljen na grčkom jeziku, a onda su svi drugi preveli na engleski. Uveo je program algoritma u matematici-suštinski program u programiranju. Omar Hajam (1048.-1131.) dao je značajan doprinos u mnogim naukama i književnosti iatovremeno, matematici, fizici, astronomiji i poeziji. Po poeziji je naročiti poznati preveden na dvadeset jezika Evrope. Njegovu poeziju prvi je preveo Edward Fitzgerald (1809.-1883.), engleski pisac. I mnogi drugi u Evropi su pokušali da prevedu njegove radove, a jedan istoričar bio je naročito razočaran činjenicom da oni koji danas znaju arapski, slabije znaju matematiku, a oni koji dobro znaju u Evropi matematiku, ne znaju dobro arapski jezik. Njegovo puno ime je Alul Fath Omar ibn Al-Hajam An-Nišapuri. Bio je veliki poznavalac lingvistike, filozofije, a posebno primijenjene matematike u građevini. U Isfahanu je bio direktor astronomije opservatorije. Dok je to obavljao, objavio je godišnji kalendar koji je veoma sličan današnjem gregorijanskom i preuredio stari perzijski kalendar 1079. godine. Učenici su ga voljeli i dali mu naziv „Hudždžetul-Hakh“ što znači „Dokaz istine“. Umro je u Mekki. Njegove pjesme su se u Evropi pojavile na engleskom, a sa engleskog na naš bosanski jezik preveli su Safet-beg Bašagić i dr. Fatim Bajrahtarević (1889.-1970.). Hajam je spajao matematiku i poeziju, napravio evoluciju i postavio univerzalni ključ koji otvara obe brave. U toj evoluciji nije važno samo ono što je uključeno kao potvrdno nego ono što to nije, po prvi put se u nauku uveo osjećaj koji zamjenjuje činjenice, ali teorija ostaje neuzdrmana. U ne-matematičke radove Hajam je unosio element poetike koja na kraju postaje realnost slična matematičkoj. Hajam je pišući o filozofiji i astrologiji naročito istekao tu vezu. U njegovim pjesmama ima i humora i kritike, a u filozofiji je kritikovao ono što nije realno ne dozvolivši da osrednjost uvijek preovlada. Pjesme je pisao sa strpljivošću vrhunskog draguljara na izradi carske ogrlice. Pisao je jezgrovito da ništa ne bude suvišno, a sve bitno istakne, a kao pisac uvijek nevidljiv. Jednako vrijedna su i druga, na početku ovog teksta nabrojana imena. Takav je na primjer At-Tusi (1201.-1274.). njegova specijalnost je trigonometrija. Pisao je i na arapskom i na grčkom jeziku. Boravio je i u Mongoliji gdje je osnovao najveću matematičku školu tog vremena. Rođen je u Nišapuru, rodnom gradu Omara Hajama. Kad su pisali svoje knjige iz matematike engleski matematičari 17. vijeka John Wallis i italijanski matematičar Giovanni Saechen iz 18. vijeka pozivali su se na njegove radove iz trigonometrije. Mnogi njegovi radovi objavljeni su u Rimu, a odatle su imali veliki uticaj na ostale velike centre. Danas u BiH živi veliki broj arapskih državljana i nadati se da će oni nastaviti slijed istraživanja i nastaviti tradiciju svojih slavnih predaka i u našoj BiH.

 Napisao: Šehić Dževad, prof. mat. iz Konjica

Poštovani posjetioci naše stranice želimo skrenuti pažnju na činjenicu kako stranica www.medzlis-konjic koristi tzv. "kolačiće" (cookies).Spomenute "kolačiće" koristimo samo kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice.