Sun06162019

Last updateThu, 06 Jun 2019 10am

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Knjige i tekstovi ODABRANI TEKSTOVI Tekstovi vezani za Konjic Rimska cesta koja je prolazila kroz Konjic

Rimska cesta koja je prolazila kroz Konjic

Prema općeprihvaćenom mišljenju historičara antičkog doba, još za vrijeme rimskog cara Cezara Oktavijana Augusta,31 sagrađena je, odnosno neposredno nakon rimskog zaposjedanja središnjih dijelova današnjih teritorija Hrvatske i Bosne i Hercegovine početkom I vijeka, cesta32 koja je spajala primorje južnog Jadrana sa središnjom Bosnom i donjim Podrinjem. Cesta je išla pravcem od Jadranskog mora dolinom Neretve preko Opuzena, Narone (Metkovića), preko Bivoljeg Brda i Bune do mostarske kotline, odnosno današnjeg Bijelog Polja, a odatle preko Porima, planine Bahtijevice, Lipeta (Kule), Boraka, Konjica, Podorašca, Ivan-planine, Blažuja sarajevske kotlinestizala do Sarajeva i protezala se dalje prema istoku.33 Pravac ove ceste potvrđen je brojnim miljokazima koji su na njemu krajem XIX i početkom XX vijeka otkriveni.34 Znatnije opravke na cesti obavljene su u III vijeku u vrijeme vladavine cara Maksima (Maksimusasa)35 i cara Filipa (Arapina).36 Cesta se u srednjem vijeku zvala Rimska cesta, a u vrijeme osmanske vladavine preimenovana je u Mostarsku džadu (put). Njena dionica od Porima preko Lipeta (Kule) Boraka do Konjica napuštena je nakon izgradnje makadamske ceste dolinom Neretve od Bijelog Polja preko Jablanice do Konjica.

 

31/ Car Cezar Oktavijan August (Cezar Octavian Augustus) vladao od 27. godine pr.n.e. do 14. godine n.e. Po njegovom imenu nazvan je kao osmi mjesec kalendarske godine: august (kolovoz), poznat kao mjesec žrtve.
32/ Cesta je izvorna bosanska i hrvatska riječ, koja se u ikavštini izgovarala i pisala kao cista.
U Bosni je ovaj naziv nosilo selo u župi Skoplje, koje su Osmanlije izgovarale kao Ćista ili Ćesta. To je kasnije naselje Gornje Skoplje, a današnji grad Gornji Vakuf/Uskoplje. U Hrvatskoj još i danas postoji selo Cista Prova u Dalmatinskoj Zagori na Velebitu.

33 O tom vidjeti u slijedećim radovima: Ballif, Ph.: Roemische Strassen in Bosnien und der hercegovina, Wien, 1893.;
Pašalić, E.: Antička naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1960.; Jireček, K.: Trgovački drumovi i rudnici Srbije i Bosne u srednjem vijeku, n.dj..; Anđelić, P.: Turski put od Ivan-planine do Porima, Naše starine, IV, 1957, 169-178.

Poštovani posjetioci naše stranice želimo skrenuti pažnju na činjenicu kako stranica www.medzlis-konjic koristi tzv. "kolačiće" (cookies).Spomenute "kolačiće" koristimo samo kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice.