Fri11162018

Last updateTue, 13 Nov 2018 10am

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Radio emisija Ekologija i islam

Ekologija i islam


Jedna od atkuelnih kriza sa kojom se čovječanstvo uhvatilo u koštac jeste kriza životne sredine. Moderni čovjek koji u jednom povijesnom trenutku doživljava veliki materijalni napredak i privredni skok zahvaljujući čemu je pohrlio u osvajanje prostora, sada uviđa da je čak i udisanje kiseonika, odsudnog životnog jedinjenja, za njega postalo veoma problematično.

Pored toga, i dalje je zahuktana nejednakost i društvena podjeljenost. Maloj skupini bogataša na dohvatu je ruke sve što iz prirode požele, a da ne govorimo o neispravnom načinu korištenja postojećih resursa što predstavlja jedan od najvećih činilaca uništavanja životnog okoliša, kao i omalovažavanja ljudskih prava. U svemu tome vodeće industrijske zemlje, koji su ujedno i najveći zagađivači prirode i životnog okoliša čime zadiru i gaze po pravima drugih ljudi, još uvijek na ovaj problem gledaju sa aspekta materijalnosti proučavajući ga kroz egzaktne znanosti, kojeg ponekad gledaju čisto kao problem sakupljanja otpada ogromnih razmjera. Dakle, otuda su još uvijek nemoćne da ponude formulu koja bi riješila spomenuti problem, već na rješenje gledaju kao na jedan lijepi san.

Međutim, unatoč ovome stanovištu, i mada pitanje ekologije sa jednog aspekta jeste problem egzaktnih i prirodnih nauka, ipak, otuda što objašnjenje životne okoline, neophodnost vođenja brige za njegovo osiguranje, čovjekove dužnosti u načinima stizanja do zdrave okoline, i na kraju ciljevi istog, spadaju među najosnovnija prava čovjekova, ova je tema utemeljena na društvenim naukama.

Zahvaljujući činjenici da je prevashodna obaveza svih grana društvenih nauka antropologija, tj. spoznaja čovjeka, i njegove veze sa svijetom u kojem egzistira, kao i tome da Kur’an časni o ovome govori na dostatan i privlačan način, odlučili smo, u kratkim crtama objasniti glavna načela najučinkovitijih načina koje predlažu Kur’an i hadisi u vezi za odnos sa životnom sredinom i na taj način o najboljim ekološkim metodama, da bismo na taj način inicirali i pokazali na stazu onima koji o tome žele istraživati.

Kur’anske se poruke kada je riječ o predstavljanju čovjeka i ekologije, ukratko mogu izreći u nekoliko glavnih crta:

  1. Uzvišeni je Allah Univerzum stvorio na najljepši način. Onaj koji je sve u najljepšem skladu stvorio. (Es-Sedžde, 7)
  2. Upravo kao što je svako stvorenje stvoreno lijepo, i čovjek je također stvoren lijep, dakle, nije izuzetak iz ovog pravila, štaviše zahvaljujući činjenici mogućnosti bivanja namjesnikom Božijim na Zemlji, on je odlikovan i dodatnim ukrasima. Kur'an u suri Tin u četvrtom ajetu kaže: Mi čovjeka stvaramo u najljepšem skladu. Dok na drugom mjestu, tačnije u četrnaestom ajetu sure Mu'minun, Allah, s.v.t., slobodno rečeno Sebe hvali, na lijepom stvaranju: Pa neka je uzvišen Allah, najbolji stvaralac. Sigurno je da ukoliko bi postojalo stvorenje ljepše od čovjeka, Allah bi ga po stvaranju predstavio kao najljepše stvorenje.

 

  1. Ljepota stvorenog Svijeta je u ustrojstvu koji njime vlada, na način da je svako biće stvoreno sa određenom konstrukcijom, kapacitetima, ciljem, putem i putokazima. U suri Taha u petom ajetu u vezi sa ovom činjenicom čitamo pouku: Gospodar je naš Onaj koji je sve potpunim stvorio, a zatim ga uputio. Drugim riječima, konstrukcija svakog stvorenja je tako kompaktna i svrsishodna te kreće se ka svome određenom cilju, da ukoliko se toj konstrukciji nanese šteta i sami će nositelj iste biti spriječen od stizanja do cilja a i drugi će biti lišeni toga.
  2. Allah, s.v.t, je ogrnuo plašt hilafeta, tj. namjesništva na skladno čovjekovo tijelo. U tridesetom ajetu sure Bekare Uzvišeni kaže: “Ja ću na Zemlji namjesnika postaviti!” Kojeg je opskrbio znanjem, što saznajemo iz sljedećeg ajeta iste sure: I pouči Adema imenima svim. Tada, nakon namjesništva Božijeg, i sticanja znanja, obavezao ga je izgradnjom Zemlje i njenom zaštitom od bilo kakvog nanošenja štete i uništavanja. Zemlje, koja je svim svojim prostranstvom područje čovjekovog djelovanja. U šezdesetprvom ajetu sure Hud čitamo: On vas od Zemlje stvara i daje vam zapovijed da gradite na njoj! Zato Ga molite za oprost, i pokajte Mu se, jer Gospodar moj je, zaista, blizu i odaziva se.
  3. U svemu tome skupina ljudi koja se povela za šejtanskim nagovorima i prohtjevima te na taj način postala buntovna, pod izgovorom civilizacijskog napretka i industrijskog razvoja zagađuje i nanosi nenadoknadive udarce njenoj ljepoti i skladu pretvarajući ih u haos. Pojavio se metež i na kopnu i na moru, zbog onoga što ljudi rade, (Rum, 41) Ovo je jasna poruka koja odzvanja i upozorava na tu činjenicu. Lijepa Zemlja i ono što je na njoj a što je također lijepo, praktična izgradnja koja bi trebala biti vođena intenciji zadovoljenja i obezbjeđenja čovjekove sreće i zdravlja i osiguravanja prava ostalim kreacijama koje pored čovjeka žive na njoj, nalaze se u rukama ograničenog broja nepravednih pojedinaca što sve koristi vide striktno svojim, i na taj način postalo je oružjem za uništavanja cijelih vrsta rijetkih stanovnika Zemlje. Ova šaka ljudi umjesto čišćenja vazduha, isti zagađuje, umjesto oživljavanja zemlje istu uništava, umjesto pošumljavanja - šume siječe, umjesto čišćenja mora i pustinja bestidno pravi deponiju i od jednog i od drugog.
  4. Iako su svi ljudi odgovorni kada je u pitanju izgradnja i održavanje zdravom i čistom životne okoline, kao i suprotstavljanje buntovnicima, ipak, obaveza državnika je u ovom području veća od obaveze koju ima masa. Usljed toga što su obimni nacrti o vazduhu, vodama, izgradnji različitih hemijskih i atomskih oružja kao i vršenje proba na istim u rukama državnika. U tome nije vođeno računa o pravednoj zastupljenosti i podjeli. Neki od posjednika ove industrije, idu dalje od pukog individualno ispada, te svojim ponašanjem prijete svim ljudima i njihovom životnom prostoru. Kur’an časni, koji uostalom sadrži sukus prethodnih nebeskih Knjiga u vezi sa ovim u tridesetčetvrtom ajetu sure Neml kaže: Kad carevi osvoje neki grad oni ga razore, a ugledne stanovnike njegove učine poniženim. Jasno je da uz postojanje moderne tehnologije nema potrebe za fizičkim prisustvom “careva” radi uništavanja, već oni, veoma komotno i iz velike udaljenosti koristeći se sofisticiranim sredstvima prodiru u tuđi teritorij izazivajući na taj način razorne posljedice. Sukladno ovome odgovornost slobodumnih državnika u cilju očuvanja životne okoline je neuporedivo veća nego li što je odgovornost pojedinaca, upravo kao što Poslanik, s.a.v.a., kaže: “Svako ko se prihvati dužnosti muslimanskih pitanja (u državi) ukoliko ne obezbjedi svima ono što voli sebi (život, zdravlje, ugled, sigurnost...) neće osjetiti miris Dženeta.”
  5. Održavanje čistoće tijela, kuće, radnog prostora i uopće životnog kruga je opća dužnost u islamu, uvijek aktuelna i sveprisutna, koja ne samo da se tiče ovosvjetske dimenzije života, čak zadire i u čovjekov Svijet onostranosti. Poslanik, s.a.v.a., u vezi sa ovom činjenicom kaže: “Zaista je Allah, s.v.t., lijep (prijatan) i voli ljepotu (prijatnost), čist i voli čistoću, (...) zato držite čistim svoju prolaznost (ovaj svijet).” Drugim riječima Allah, s.v.t., od čovjeka, u ulozi Svoga namjesnika, želi da drži čistim svoje tijelo da bi na taj način dušu učinio ljupkom i spremnom za let u svijet Uzvišenog carstva. Na drugom mjestu, Poslanik, s.a.v.a., čistoću smješta tik uz bogobojaznost (takvaluk), te upravo na način kojim Kur'an časni kaže: Budite bogobojazni koliko god možete, on kaže: “Održavajte čistoću koliko je to moguće više, jer ustinu je Allah, s.t.v., islam utemeljio na čistoći i neće u Dženet uči osim čistih.”
  6. Stvaranje zelenila u islamu ubraja se u dugotrajne milostinje, te na taj način i u sveta djela, bilo da se čovjek time lično koristi ili ne. Poslanik, s.a.v.a., kaže: “Kada čovjek zasadi voćku, sve što od nje pojedu ljudi i životinje računa mu se milostinjom.” Dok na drugom mjestu kaže: “Ukoliko bi vam se zadesio kakav rasad u ruci u trenutku kada nastupi posljednji čas (kijamet), ako nebiste imali više vremena nego da ga zasadite, obavezno ga zasadite.” Također, u islamu se bodri i podržava ishrana poljoprivrednim prihodima, svih vrsta životinja. Poslanik, s.a.v.a., u vezi sa tim kaže: “Ko posije usjev, i nahrani od njeg pticu, to mu je milostinja.” Vođe ka Bogu uvijek su činili dobročinstvo i bili su ljupki prema životinjama, kao što je između ostalog, hazreti Isa, a.s, prolazeći obalom mora, dio svoga obroka bacio u vodu. Na to su neki apostoli rekli: “O Ruhullahu, zašto si to učinio?” On reče: ‘Da bih nahranio ribe, jer je nagrada za ovo djelo u Boga velika.’
  7. U čistoj vjeri islamu koja je kroz dugu povijest čovjeka preko Božijih poslanika bila nuđena ljudima putem različitih šerijata, spoznaju principa životnog okoliša, održavanje zdravim istoga i dolazak do njega, kao i čuvanje od uništavanja, smješta u krug primarnih prava i obaveza čovjekovih da bi na taj način bilo obezbjeđeno zdravlje društvu. Od Hazreti Sadika prenosi se da je rekao: “Život nije ugodan bez obezbjeđenja tri osnovna činioca. To su čist vazduh, obilna pitka voda i plodna obradiva zemlja.” Drugim riječima, nakon toga što je Allah, s.v.t., ove tri osnovne potrebe za ugodan ljudski život obezbjedio, i učinio ga osnovnim pravom svakog čovjeka, svi su vjernici u poslanstvo, obavezni da ih čuvaju od nanošenja štete, nestanka ili umanjenja.
  8. Između recipročnih građanskih prava i dužnosti sa aspekta islama svi se prelazi, bilo morski, kopneni ili vazdušni moraju čistiti od smetnji i onoga što im šteti. Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “Ko skloni prepreku sa puta kojim prolaze vjernici, a što ih ometa, upisat će mu Allah, s.v.t., nagradu učenja četiristotine ajeta, za svaki harf imat će nagradu od deset dobrih djela.” Iz ovoga nam hadisa postaje jasno da je vrijednost održavanja životne okoline i poštivanja principa koji se toga tiču izjednačena sa vrijednošću učenja Kur'ana. Također, postaje jasno da ukoliko država namjerno ne obezbjedi i ne razmišlja o čistim zelenim površinama, te ne održava prirodu čistom od otpada i fabričkih opasnih dimova, i tome slično, biti će izložena srdžbi Božijoj.

 

Ukratko, islamska kultura i vjera uvijek su nosioci obezbjeđenja principa životne okoline i načina osiguranja života, zdravlja i zadovoljstva ljudi. Ajeti i hadisi koje smo citirali predstavljaju mali gutljaj iz ogromnog mora Kur'ana i sunneta, koji uz Božiju pomoć i volju mogu biti korisni onima što tragaju za Istinom.

Poštovani posjetioci naše stranice želimo skrenuti pažnju na činjenicu kako stranica www.medzlis-konjic koristi tzv. "kolačiće" (cookies).Spomenute "kolačiće" koristimo samo kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice.