Mon10152018

Last updateMon, 15 Oct 2018 10am

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Vijesti i obavještenja Vijesti iz Rijaseta Čolić: Islamska zajednica neće nikoga progoniti niti podsticati hapšenja

Čolić: Islamska zajednica neće nikoga progoniti niti podsticati hapšenja

U razgovoru za Preporod Razim Čolić, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u BiH, u čijoj je nadležnosti saradnja sa nevladinim organizacijama, pojašnjava intenciju odluke o gašenju paradžemata, pogrješnim interpretacijama u pojedinim medijima, te precizira na koje paradžemate se to konkretno odnosi 

Možete li objasniti sadržaj i intenciju odluke o razgovoru s grupama i pojedincima koji obavljaju vjerske djelatnosti izvan Islamske zajednice kako bi se otklonili paralelizmi i smanjio prostor za zloupotrebu islamskog učenja?

Čolić: Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović je u decembru mjesecu prošle godine održao sastanak sa muftijama iz BiH i članovima Rijaseta u namjeri da se analiziraju prilike u kojima Islamska zajednica radi u posljednje vrijeme. Na sastanku je razmotrena informacija koju je sačinio Rijaset o broju, vrsti, brojnosti i geografskoj rasprostranjenosti paradžemata koji na različite načine djeluju u BiH. Prema toj informaciji, organizatori nekih od tih paradžemata su se proglasili vjerskim autoritetima, organizirali su razne oblike rada iz nadležnosti Islamske zajednice, organizirali obavljanje džume bez odobrenja reisu-l-uleme, počeli davati fikhska rješenja, istovremeno negirati ekskluzivno pravo Zajednici da to radi, što je u direktnoj suprotnosti sa Zakonom o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica.

Ovo je trebalo da se obavi bez pompe

S obzirom da takvo djelovanje direktno šteti Islamskoj zajednici, koja je po Ustavu jedina nadležna za institucionalnu organiziranost muslimana, a pred zakonom je jedina odgovorna za tumačenje učenja i primjenu vjere, donesen je zaključak da se obavi razgovor s odgovornim licima u tim paradžematima, da im se naglasi da je Islamska zajednica prva adresa kojoj se svi obraćaju i traže njenu odgovornost, ukoliko se zbog pogrješnog tumačenja ili razumijevanja islama muslimani upuštaju u razne vrste avantura sa neželjenim posljedicma. Istovremeno, njih niko ne smatra odgovornim, jer je zakon precizan. Dakle, namjera je bila da se ti ljudi pozovu da zatvore ove vjerske objekte i da se priključe džematima koji već postoje na tim prostorima. Ovo je trebalo da se obavi tiho i bez pompe, ali eto mediji su tome prišli senzacionalistički, kako im je to tada odgovaralo. Nisam siguran da je od takvog načina izvještavanja bilo koristi za muslimane niti za naše društvo u cjelini. 

U javnosti je došlo do stanovitog nesporazuma, na način da se odluka različito tumači, a u medijskim interpretacijama dobila je forme koje su suprotne onome što se želi postići. S jedne strane pokušava se stvoriti dojam da Islamska zajednica ulazi u prostor koji nije njena nadležnost i čime treba da se bavi država, a s druge strane neki šire uvjerenje da IZ podstiče hapšenje muslimana. Molimo za komentar? 

IZ je tu da štiti prava muslimana

Čolić: Nažalost dobar dio javnosti je problem percipirao na taj način. Ovo je prilika da otklonimo sve dileme. Pokušat ću jasno i precizno iznijeti namjeru Zajednice s tim u vezi. Islamska zajednica neće nikada progoniti nikoga, neće nikada podsticati hapšenje ljudi, Islamska zajednica je tu da štiti prava muslimana, da bude njihov čvrst oslonac i okvir njihove sigurnosti. Također, Islamska zajednica će uvijek štititi i braniti moralnost.

Islamska zajednica je jedina nadležna da tumači islam i brine o pravilnom učenju, tumačenju i primjeni vjere. Neki paradžemati okupljaju i instruiraju ljude o primjeni vjere o čemu Islamska zajednica ništa ne zna. Pri tome niko ne drži odgovornim te paradžemate za ono što mogu proizvesti takvim djelovanjem, nego za to i dalje odgovornom smatraju Zajednicu. Mi to ne želimo. Želimo te ljude pozvati u Zajednicu pod uvjetom da prihvate pravila Zajednice. Ako oni to ne prihvate, mi ćemo samo obavijestiti javnost da oni nisu dio Zajednice i da Zajednica ne snosi nikakvu odgovornost za njihovo djelovanje.

Nadamo da će ovi ljudi uvidjeti pogubnost svog djelovanja

Čini mi se da paradžemat nije adekvatan izraz, zato što džemat na ovim prostorima ima jednu prilično čvrstu pojmovnu određenost i jasnu ustavnu definiciju. Da li se razmišljalo o nekom drugom terminu?

Čolić: Moram priznati da nismo našli bolji naziv, operiralo se nazivima „paralelni džemati“, „opozicioni džemati“, „alternativni džemati“, no nijedno rješenje nije sretno, jer se, ustvari, ne radi o džematima. Džemat je forma organizacije muslimana, to je ustavna kategorija, a ovdje se, ipak, radi o posrnuću (da budem blag), jer se vjerom ne može opravdati gradnja vjerskog objekta koji je udaljen od džamije nekoliko desetina metara i takvu grupu nazivati džematom. Nismo intenzivnije razmišljali o nekom drugom terminu, jer se nadamo da će ovi ljudi uvidjeti pogubnost svog djelovanja i vratiti se u okvire Zajednice, pa nam drugi termin neće ni trebati. Ako se to, pak ne desi, onda ćemo i o tome razmišljati, jer su islamski termini kao što su džemat, džamija, mesdžid itd. zaštićeni i na njih u BiH ima pravo upotrebe samo Islamska zajednica.

Da li IZ može apsorbirati sve te raznolike grupacije,  jer ima nekih džamijskih odbora koji bi i pojedincima onemogućili svaku drugačiju formu ibadeta u džamiji osim po hanefijskom mezhebu?   

Čolić: Mislim da može, pogotovo ako se uzme u obzir da je ovo proces koji će na kraju rezultirati, ako Bog da, još većim zajedništvom i razumijevanjem među muslimanima u BiH. Prema Ustavu Islamske zajednice ovdje je u primjeni maturidijski akaid i hanefijski fikh. To znači da imam i džematski odbor ne mogu biti ništa drugo do ono što Ustav IZ propisuje. Naravno da su u našim džamijama iza naših imama uvijek mogli klanjati muslimani iz BiH, Maroka, Egipta, Saudijske Arabije, Indonezije, Sudana i drugih zemalja kao i naši sugrađani. Mi smo u toku i neposredno poslije rata imali problema sa klanjačima koji slijede različite mezhebe pa su htjeli „poučiti“ i imame da tako rade. Onaj ko u džamiju dođe da padne na sedždu Svevišnjem, želeći pri tome Njegovo zadovoljstvo, neće imati problem da klanja za imamom koji namaz predvodi po hanefijskom mezhebu. Mislim da ćemo morati raditi i sa našim imamima i džamijskim odborima kako bismo ovaj proces doveli korektno do kraja. 

(Cijeli intervju u Preporodu od 01. februara 2016. godine)

Poštovani posjetioci naše stranice želimo skrenuti pažnju na činjenicu kako stranica www.medzlis-konjic koristi tzv. "kolačiće" (cookies).Spomenute "kolačiće" koristimo samo kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice.