Mon10152018

Last updateMon, 15 Oct 2018 10am

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Vijesti i obavještenja Vijesti iz Rijaseta 480 godina Gazi Husrev-begove biblioteke je jubilej koji obavezuje

480 godina Gazi Husrev-begove biblioteke je jubilej koji obavezuje

Lavić: 480 godina  Gazi Husrev-begove biblioteke je jubilej koji obavezuje

U povodu 480. godišnjice postojanja Gazi Husrev-begove biblioteke, koja se obilježava 8. januara 2017.godine, porazgovarali smo sa novo-imenovanim direktorom mr. Osmanom Lavićem, dugogodiš-njim uposlenikom ove naše najstarije kulturne institucije.

Poštovani, otkako ste preuzeli dužnost direktora Gazi Husrev-begove biblioteke, evo sada će skoro godinu dana, šta je to na šta ste posebno stavili prioritet u svome radu?
-Biblioteka svoje aktivnosti obavlja shodno planskim i programskim aktima usvojenim od strane Upravnog odbora i drugih organa Islamske zajednice. Prioriteti našeg rada su, svakako, korisnici Biblioteke i njihove potrebe za građom, prostorom i opremom koju Biblioteka posjeduje. Samo u ovoj godini naši bibliotekari su u čitaonicama Biblioteke opslužili oko 20.000 korisnika. To su uglavnom studenti sarajevskog, ali i drugih univerziteta, magistranti, doktoranti, te kulturni i naučni radnici. Ovom statistikom nisu obuhvaćeni korisnici naših usluga putem interneta, bibliotečke razmjene  i drugih vidova komunikacije koju biblioteka ima s korisnicima.
Aktivnosti smo usmjerili ka bržem formiranju digitalne biblioteke i omogućavanju našim korisnicima da, u skladu sa savremenim standardima bibliotečkog poslovanja, mogu koristiti fondove i građu Biblioteke. Tokom ove godine digitalizirali smo zbirku dokumenata na osmanskom turskom jeziku (oko četiri hiljade bibliografskih jedinica, odnosno, deset hiljada skenova), fond fototeke (blizu 20.000 fotografija), te značajan dio monografskih i serijskih publikacija, koje se najčešće koriste u našim čitaonicama.  U toku je tehnička priprema digitalizirane građe, kako bi što prije bila dostupna korisnicima, prvo u lokalnoj mreži Biblioteke, a nešto kasnije i široj javnosti putem naše web stranice.
Nastavili smo rad na  izdavačkim projektima Biblioteke. Tu prije svega mislim na izradu Leksikona bošnjačke uleme. Djelo sadrži blizu dvije hiljade biografija i bibliografija (bio-bibliografija) bosanskohercegovačke uleme koje je, u proteklih desetak godina, u sklopu redovnih poslova Biblioteke, uradio kolega Ahmed Mehmedović. Veoma zahtjevan posao redakture ovog djela, koji radi dr. Lejla Gazić, je u završnoj fazi, nakon čega slijedi tehnička priprema i štampanje rukopisa. Uvjeren sam da će djelo u 2017. godini, ugledati svjetlo dana. S novim, 37. brojem časopisa Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, koji je u štampi, nastavljamo s redovnim izdavanjem ovoga godišnjaka. Anali su  pokrenuti osamdesetih godina prošlog stoljeća sa zadatkom da se u njima prezentuju naučni i stručni radovi iz oblasti islamistike i kulturne baštine Bošnjaka. Do sada je u ovom časopisu objavljeno preko 500 radova na oko 7.500 stranica iz pera više od 200 autora. Dobar dio ovih radova napisan je na osnovu rukopisne i arhivske građe pohranjene u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i iz pera uposlenika, odnosno bibliotekara Gazi Husrev-begove biblioteke. 
Obilježavate godišnjicu od postojanja jedne od najstarijih  institucija na ovom području. Sa kakvim raspoloženjem i  planovima  ulazite u naredni period?
-Malo se koja institucija može pohvaliti tako značajnim jubilejom. Naime, za sedam dana, odnosno, 8. januara 2017. godine, navršit će se 480 godina od kada je davne 1537. godine kadija sarajevskog šerijatskog suda ovjerio drugu vakufnamu bosanskog namjesnika Gazi Husrev-bega. Ovom vakufnamom izdvojio je iz svoga imetka 700.000 dirhema odredivši da se za 400.000 izgradi škola u kojoj će se izučavati, između ostalog, i ono što vrijeme i prilike budu iziskivali, a što preostane od gradnje da se za to kupi vrijednih knjiga  iz kojih će učenici (taleba) i njihovi nastavnici (muderrisi) spremati nastavu, te da iz njih prepisuju oni koji se budu naukom bavili. Ovakva formulacija namjene kupljenih knjiga Gazi Husrev-begovu biblioteku čini javnom ustanovom, dostupnom ne samo učenicima i osoblju Gazi Husrev-begovog vakufa nego i drugim pobornicima i ljubiteljima knjige. Tim povodom uposlenici Biblioteke pripremili su niz aktivnosti kojima ćemo obilježiti ovaj jubilej. Po prvi put urađena je Monografija Biblioteke, snimljen film o Biblioteci pod nazivom „Sedam slova o Gazi Husrev-begovoj biblioteci u produkciji BHT 1, čiji je producent Dino Kassalo a autor teksta prof. dr. Enes Karić. 
Ovakav jubilej, naravno i obavezuje. Osim činjenice da od svoga osnivanja 1537. godine prvenstveno sakuplja i čuva dokumentarno naslijeđe, kako bibliotečko tako i arhivsko,  relevantno za duhovni i kulturni život Bošnjaka, Biblioteka ima zadatak i da naučno sređuje prikupljeni materijal, te da naučno obrađuje pojedina pitanja iz oblasti islamistike, posebno ako je to vezano za prošlost i život Bošnjaka, kako je to definisano u programskim zadacima Biblioteke ispisanim u uvodniku prvog broja Anala 1972. godine. Osim ovih aktivnosti, Biblioteka će intezivno raditi na usklađivanju bibliotečkih poslova (katalogizacije i klasifikacije različitih formi bibliotečke građe) sa savremenim standardima, odnosno međunarodno prihvaćenom praksom kada je u pitanju obrada specijalne građe koju posjeduje. Tu mislim i na građu koja se pojavljuje u novim formama kao što je digitalna i multimedijalna građa, kasete, i svi drugi nosioci audiovizuelnih zapisa.

Biblioteka je dijelila sudbinu naroda

Biblioteka je u svojoj dugoj historiji prolazila kroz mnoge nedaće. Nastradao je i veliki broj knjiga. Kako nadoknađujete, odnosno popunjavate fondove rukopisa?
-Knjiga je u orijentalno-islamskoj civilizaciji nastajala i ispisivana začuđujućom ljubavlju, strpljenjem i predanošću s ciljem da obrazuje, oplemeni i odnjeguje dušu svoga čitaoca. Uništavana je od onih do kojih njena poruka nije stigla ili nije bila shvaćena. Dijelila je, kao i danas, sudbinu naroda među kojim je nastajala i nestajala. U rušilačkom pohodu Eugena Savojskog 1697. godine, uništeno je i u plamenu nestalo skoro  cijelo Sarajevo. Među njima i Gazi Husrev-begov vakuf, pa i Biblioteka. Tek nekoliko rukopisa je sačuvano iz prvog fonda Biblioteke. Decenijama i stoljećima u Biblioteku su se slijevale mnogobrojne privatne i vakufske biblioteke osnivane uz džamije, medrese, tekije, bolnice ili kao javne ustanove. Spominjemo samo najznačajnije od njih kao što su Karađoz-begova biblioteka iz Mostara, Elči Ibrahim-pašina iz Travnika, Halil-efendije Trepanića iz Gračanice,  biblioteke Memišah-begove medrese iz Foče, te sarajevske biblioteke Osman Šehdijina, Sim-zade medrese, Kantamirijina, Đumišića i desetine drugih većih i manjih kolekcija.  I danas svjedočimo istu tendenciju. Samo u 2016. godini Biblioteka je bogatija za značajan broj poklonjenih rukopisa, dokumenata na osmanskom jeziku, kolekcija fotografija, muzejskih eksponata, cijelih porodičnih biblioteka. Koristim priliku da se i ovim putem zahvalim Fondaciji za izdavaštvo Federacije BiH, Kulturnom centru Republike Turske, umjetniku i fotografu Faruku Ibrahimoviću, Munibu Tufi, akademskom kiparu i konceptualnom umjetniku Almiru Derviševiću, Dejanu Spaiću, Zijadu i Hamdi Baščauševiću, profesorici Aidi Mehmedbašić, pjesnikinji Ajši Zahirović, Muharem-ef. Hasanbegoviću, akademiku Enesu Kariću, Nedžib-beju Šaćirbegoviću za vrijedne donacije u 2016. godini.
Fond arhivske građe je izuzetno bogat. Šta on sve sačinjava i kakve on sve usluge može pružiti  naučnicima- istraživačima?
-Biblioteka posjeduje dva odvojena fonda arhivske građe i to Fond arhiva na osmanskom jeziku i Arhiv Islamske zajednice. Fond arhiva čini zbirka dokumenata, sidžila i deftera na osmanskom turskom jeziku i zbirka arhivalija na bosanskom jeziku. Zbirka na osmanskom jeziku sadrži oko 10.000 dokumenata različite vrste: fermana, berata, murasela, tezkera, temesuka, tapija, sidžila, deftera. Najstariji dokument na osmanskom jeziku je berat rumelijskog beglerbega Murat-paše izdat Širmerdu 876/1471. godine a odnosi se na njegov čiftluk u Donjem Tihomiru, u nahiji Olovci na Romaniji. 


    Arhiv Islamske zajednice je specijalizirana arhivska građa nastala kroz rad i aktivnosti organa i institucija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Građa je nastala u razdoblju od 1882. do 2010. godine, i obuhvata fondove Ulema-medžlisa (1882.-1958.), Zemaljske vakufske komisije za Bosnu i Hercegovinu (1883.-1894.), Zemaljskog vakufskog povjerenstva (1890.-1895.), Zemaljskog vakufskog ravnateljstva (1895.-1909.), Vakufsko-mearifskog sabora (1909.-1930.) i Vakufske direkcije u Sarajevu (1930.-1958.) godine. Biblioteka posjeduje ukupno 550 dužnih metara ove građe. Oba ova fonda su od izuzetne važnosti za izučavanje historije Bosne i Hercegovine, posebno Bošnjaka. U ovoj godini smo digitalizirali fond arhivske građe na osmanskom jeziku, u toku je izrada regesti i kataloga građe ovih arhiva, kako bismo ih učinili pristupačnijim istraživačima historije Bosne i Hercegovine i njenih naroda.

Pristup digitalizaciji bibliotečke građe

-Biblioteka pruža mogućnost pristupa elektronskim putem, tj. fondovi su digitalizirani. Koliko takva forma može u suštini zamijeniti knjige?
Početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća počela je era digitalne knjige, danas popularne pod nazivom e-knjiga. Naime, 1971. godine Michael S. Hart kreirao je prvi elektronski zapis pretipkavši Ustav SAD-a. Elektronsko izdanje knjige steklo je veliku popularnost zbog činjenice da čitalac može knjige čitati besplatno na svom računaru, te da može za istu tu cijenu objaviti knjigu koju sam napiše. Dugo je prisutna dilema i određena vrsta straha da li razvojem tržišta e-knjige papir gubi bitku pred elektronskim, odnosno digitalnim zapisom. U pokušaju odgovora na ovo pitanje treba se vratiti u prošlost i vidjeti da izumom štampe u 15. stoljeću nije završena era prepisivanja knjige. Knjiga je prepisivana bar tri naredna stoljeća, u nekim zemljama sve do početka XX stoljeća. Prema tome, pojavu i razvoj digitalnog zapisa potrebno je posmatrati kao još jedno, rekli bismo, treće razdoblje u nastanku knjige, koje nipošto ne podrazumijeva nestanak štampe i kraj knjige u formi papira.  Gazi Husrev-begova biblioteka je, u želji da prati savremene trendove u bibliotekarstvu, dosta rano za naše prilike, možda i među prvima u Bosni i Hercegovini, pristupila digitalizaciji bibliotečke građe. U nastojanju da zaštitimo rukopisne knjige od mogućeg uništenja, oštećenja i propadanja, prvo su digitalizirani rukopisi. Ova digitalizacija je izvršena u formi slikanja, kako je to jedino i moguće kada su rukopisi u pitanju i pohranjivanja zapisa na tvrde diskove. Prelaskom u novu zgradu stekli su se tehnički uvjeti za digitalizaciju stare periodike, koja je izlazila na prostorima Bosne i Hercegovine u drugoj polovini XIX i XX stoljeća, kao i starijih monografskih publikacija. Danas je ovaj dio serijskih i monografskih publikacija dostupan našim korisnicima u digitalnoj formi u čitaonicama Biblioteke. U toku su pripreme s ciljem omogućavanja pristupa ovoj građi i online putem. Taj proces u Bosni i Hercegovini je na samom početku i još uvijek ne postoji prepoznatljiva strategija ni na jednom nivou vlasti u našem društvu da se naša nematerijalna kulturna baština digitalizira i tako učini dostupnom većem broju čitalaca, a ujedno i zaštiti od propadanja i uništavanja.

Cijeli intervju možete pročitati u printanom izdanju Preporoda br: 1/1083

Poštovani posjetioci naše stranice želimo skrenuti pažnju na činjenicu kako stranica www.medzlis-konjic koristi tzv. "kolačiće" (cookies).Spomenute "kolačiće" koristimo samo kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice.