Thu07192018

Last updateTue, 17 Jul 2018 5pm

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Vijesti i obavještenja Ostale vijesti Svečanost otvorenja nove zgrade Karađoz-begove medrese

Svečanost otvorenja nove zgrade Karađoz-begove medrese

U petak, 17.januara 2014.godine  manifestacijom koja je počela u 15 sati svečano je otvorena nova zgarda Karađozbegove medrese u Mostaru. Svečanom otvorenju nove zgrade Karađozbegove medrese prisustvovale su mnoge značajne ličnosit iz vjerskog i političkog života kao i predstavnici turske razvojen agencije TIKA.

Objekt su svečano otvorili visoki dužnosnici na čelu sa zamjenikom premijera Republike Turske Emrulahom Išlerom i reisu-l-ulemom Islamske zajednice u BiH Huseinom ef. Kavazovićem. Išler je kazao kako je ovo veoma važna ustanova koja će dati nove Karađoz-begove.

 

"Ovaj grad, kao i druge gradove u svijetu, osnovao je isti način razmišljanja, a to je princip vakufa i vakifa. Ugledni vakifi koji nisu htjeli sebi graditi raj na zemlji, razmišljali su o budućem svijetu, a drugima učinili korist i dali ljepotu. Na ovaj način je razmišljao i Karađoz-beg i izgradio puno na sve četiri strane Mostara'', kazao je zamjenik premijera Republike Turske.

On je rekao da se danas u Mostaru otvara ustanova koja ima tradiciju veću od mnogih evropskih univerziteta, te dodao "da i danas živi duh vakifa".

"Nalazimo se u jednom zdanju koje će, uvjeren sam, obrazovati ljude na koje će prenositi ne samo znanje već i duh te ga ugrađivati u fragmente za budućnost. Učenici ove medrese i sličnih ustanova su budućnost. Oni će natopljivati ovu zemlju kao Neretva, Bosna, Drina... i biti njena budućnost", rekao je Emrulah Išler, podsjećajući da je TIKA u BiH realizirala 130 projekata.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH (IZBiH) Husein ef. Kavazović kazao je da su sve medrese i biblioteke povezane neraskidivom vrpcom, te da su ih osnovale Osmanlije. Tada su se, dodao je, punile rafe s knjigama u Mostaru i u drugim mjestima.

"Naravno, sjećamo se svih koji su ostavili traga u našem identitetu, veliki broj očeva i majki su čuvali naš identitet, svoj trud i napor ulagali da Bošnjaci očuvaju duhovni identitet i nacionalno biće. Uz sve poteškoće, bosanski čovjek je odolijevao svim izazovima koji su bili pred njim. Svega ovog ne bi bilo da nije bilo šehida koji su dali život da možemo svjedočiti svoju vjeru, kulturu i tradiciju. Šehidi Mostara su temelj BiH! Svi dugujemo ovom gradu, dugujemo kroz historiju, kako daleku, tako i bližu. Mostarcima nije lako, ali Mostar ima svoje ljude, medresu, univerzitet... Ima svoj most. Mostar ima cijelu BiH, na koncu", naglasio je.

Generalni direktor TIKA-e Serdar Čam podsjetio je da je TIKA u BiH realizirala 130 projekata, te da priprema 45 novih projekata u 2014. godini. Poručio je Mostarcima da čuvaju ostavštinu Karađoz-bega. Dodao je da je na rukovodstvu Turske veliki teret i da ''oni rade teško kako bi nama bilo bolje''.

Federalni ministar kulture i sporta Salmir Kaplan rekao je da "moramo biti svjesni značaja medrese".

"'imamo veliku tradiciju i moramo pokazati da smo 'ozbiljna i osviještena zajednica koja treba da bude svjesna svojih vrijednosti", kazao je.

Mostarski muftija Seid ef. Smajkić zahvalio je donatorima na pomoći u podizanju nove zgrade Karađoz-begove medrese, pozivajući ih da pomognu i druge projekte u ovoj zajednici. Dodao je da je ovo veliki dan za Mostar, medresu i Islamsku zajednicu. Podsjetio je da su Mostar i Karađoz-begova medresa dali veliki broj državnika i drugih velikih ljudi Osmanskom carstvu. Govoreći o aktuelnom trenutku, muftija Smajkić je istakao da je stanje Bošnjaka na ovom prostoru na momente ''deprimirajuće i bezizlazno''.

"Mi smo u Bošnjaci ovdje postali manjina. Mostar se pokušava pretvoriti u ono što nije i nikada nije bio. Radit ćemo na očuvanju muslimana, Bošnjaka na ovim prostorima", kazao je Smajkić.

Seid ef. Eminović, direktor Karađoz-begove medrese kazao je da je ovo veliki dan za medresu, Bošnjake i muslimane Hercegovine. On je kazao da je TIKA dala temelj podizanju zgrade medrese. Zahvalio se reisu Kavazoviću, ranijem reisu-l-ulemi dr. Mustafi ef. Ceriću i muftiji Smajkiću na svemu što su uradili za mostarsku medresu.

Mostarac Mehmed-beg Karađoz bio je izvodač gradnje Starog mosta. Iza njega ostala centralna mostarska Karađoz-begova džamija i brojne drugi vakufi. Živio je i djelovao u vrijeme sutlana Sulejmana Veličanstvenog.

Turski dopremijer je danas posjetio Konjic, Jablanicu, Stari most u Mostaru i tekiju u Blagaju.

Obraćanje mostarskog muftije Seid ef. Smajkića na svečanom otvorenju nove zgrade Karađoz-beoge medrese u Mostaru
Esselamu alejkum dragi prijatelji, braćo i sestre, dame i gospodo, sve vas selamim i pozdravljam u ovom velikom danu za grad Mostar i Karađoz-begovu medresu u kojem na upotrebu predajemo ovo veličanstveno obrazovno zadnje koje je za sve nas od iznimno velike važnosti.
Posebne selame i pozdrave želim uputiti
Uvaženim reis efendiji, Huseine ef. Kavazoviću, zamjeniku premijera Republike Turske, gospodinu Emrullah Išleru, savjetniku bošnjačkog člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića, Emiru Ramiću, generalnim direktoru Agenicije za razvoj i koordinaciju Republike Turske gospodinu Serdaru Ćanu, direktoru TIKE za Bosnu u Hercegovinu gospodinu Zulkuf Oruču, diplomatskim predstavnicima prijateljskih zemalja, ministru u Vladi Federacije BiH Salmiru Kaplanu, predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti u Hercegovačko-neretvanskom kantona i grada Mostara, imamima, profesorima Medrese i našim časnim vakifima i svima vama, draga braćo i sestre…
Na 456- tu godišnjicu postojanja i rada Karađoz-begove medrese želim da vas u ime Muftijstva mostarskog, Upravnog odbora škole i svoje lično ime sve poselamim i zaželim da se ugodno osjećate u prelijepom šeher Mostaru i da radost otvaranja ove nove zgrade Karađoz-begove medrese podijelite zajedno s nama. Moram naglasiti da je doprinos Karađoz-begove i drugih mostarskih medresa obrazovnom i duhovnom prosvjetiteljstvu Mostara i Hercegovine bio prepoznatljiv. Sve medrese, a posebno Karađoz-begova su svojim djelovanjem i radom pronosile baklju islama, islamskog prosvjećivanja i duhovnog odgoja, te davale kreativan impuls stasavanju intelektualnih veličina naših predaka kroz cijeli period njihovog postojanja, pa sve do danas.
Valja naglasiti da je Mostar od svog postanka u kontinuitetu važio kao privredno-ekonomski i kulturno-prosvjetni, duhovni i politički centar i sjedište centralne upravne vlasti Hercegovine. Tako je prije 1592.g. godine postao sjedište muftije, od 1767.g. je sjedište hercegovačkog mitropolita, a od polovine 19. stoljeća i katoličkog biskupa.
Svoje zlatno doba Mostar je doživio i znatno se teritorijalno proširio u 16.-om stoljeću kada su u njemu živjeli i djelovali najveći legatori: Mehmed-beg Karađoz-beg, brat Velikog vezira Rustem-paše, Ćejvan Ćehaja, Nesuh-aga Vučjaković, Derviš-paša Bajezidagić i drugi., kada su podignute najmonumentalnije građevine i džamije koje nose imena svojih legatora, te izgrađen Stari most, remek djelo islamskog graditeljstva i umjetnosti. Spomenuta četvorica vakifa izgradili su ovdje, pored sakralnih i raznih drugih spomenika kulture, još i preko 150 objekata koji su služili u privredne svrhe, te se može kazati da za privredno i kulturno uzdizanje Mostara velika zasluga pripada pojedinim vakifima i njihovim vakufima, a Mostaru ih je iznjedrio u impozantnom broju. Za vrijeme 400. godina osmanske vladavine u BiH Mostar je dao cijelu plejadu ljudi koji u svom mjestu podigoše spomenike trajne vrijednosti ili se istaknuše kao vrsni državnici i naučni radnici.
Od 1918.g. ova Karađoz-begova medresa prestaje sa radom, te u nekoj polu-ilegalnoj formi nastavlja raditi do 1942.g. u vidu katedre ćursa: tefsira i hadisa koje je držao Ahmed ef. Karabeg prije svega za mostarsku ulemu. Uspostavom komunističke vlasti 1945.g. zabranjuje se i ova aktivnost i prestaje njeno djelovanje sve do 1995.g. kada je ponovo reaktivirana.
Dolaskom komunizma nakon Drugog svjetskog rata nisu ukinute samo medrese već i šerijatski sudovi, mektebi, zabranjen je kulturni, javni, humanitarni rad, oduzeti su Vakufi kao materijalna baza koja je osiguravala institucionalni rad Islamske zajednice itd.
Negiran je nacionalni identitet i jezik Bošnjaka, odnosno, kako je to primijetio naš akademik i književnik, rahmetli Nedžad Ibrišimović, nad Bošnjacima je u socijalističkom društvu provođen genocid u miru. Tadanastupa period duhovne dekadence, bježanja od svog kulturnog civilizacijskog i tradicijskog uzora, prihvatanja tuđeg; od imena - do identiteta, što nas je vodilo u samozaborav i nestanak. Takvi smo dočekali i posljednju agresiju koja je imala plan o našem potpunom uništenju. Nekim čudom, s naglim nacionalnim i vjerskim buđenjem i Božiju milost koju nam je podario – uspjeli smo se održati.
Nakon agresije i etničkog istrebljenja Bošnjaka osjetila se praznina i potreba za revitalizacijom ukupnog bošnjačkog nacionalnog, kulturnog i duhovnog bića. Osjetila se potreba za vjerskom, obrazovnom institucijom u Mostaru i regiji. Tako je u septembru 1995.g. došlo do obnavljanja rada Karađoz-begove medrese. Od tada je prošlo punih 18 godina, odnosno nastupilo je doba njenog punoljetstva.
Nadamo se da će njeni svršenici, koji već zauzimaju značajne pozicije u društvu i u samoj ustanovi Medrese, svojim znanjem i umijećem i dalje doprinositi afirmaciji islama i snaženju bošnjačkog bića na ovim prostorima, jer stanje u kojem se danas nalaze Bošnjaci Mostara i Hercegovine dosta je složeno i na momente deprimirajuće i bezizgledno, jer Bošnjaci su zbog etničkog čišćenja i zločina izvršenih nad njima u većini gradova Hercegovine, pa i Mostaru, nažalost, postali manjina, te se Mostar nakon svega što je proživio uporno želi pretvoriti u ono što nije i ono što nikada nije bio, što je protivno biti njegove historije, njegovog bića jer je Mostar oduvijek baštinio ideje slobode,kulture, multietničnosti i pluralnosti.
Mi ćemo, ako Bogda, sa našim novim vakifima koji podupiru i podržavaju perspektivne projekte koji su od vitalnog interesa za Bošnjake i koji se ugledaju u velikog Karađoz-bega i naše časne pretke, uz pomoć naših dokazanih prijatelja iz Turske i islamskog svijeta, koji su uz nas ne samo u dovršenju ovog hairli projekta sa Karađoz-begovom medresom, njenim naučnim potencijalom, softama, budućim imamima, društveno angažiranim ljudima u svim sferama života, svojim savjesnim, neustrašivim, patriotskim angažmanom i dalje raditi na očuvanju vakufskih institucija u Mostaru i Hercegovini, a preko njih i na očuvanju muslimana na ovim prostorima i u tome uspjeti.
Nadam se da smo toga duboko svjesni i da imamo snage i volje da te zavjete ispunimo. Neka nam je sa srećom ovaj i svi drugi hairli projekti koji stoje pred nama. Naravno pod tim podrazumijevam prije svega monumentalni Islamski kulturni centar čiju dozvolu za gradnju čekamo dugih 13 godina i od čije izgradnje nismo odustali.
Na kraju se želim još jednom zahvaliti svima Vama za podršku koju dajete Karađoz-begovoj medresi, Univerzitetu i ovome grdu. Molim dragog Allaha da Vam i dalje omogući da činite dobra djela i da vas za to nagradi.


Poštovani posjetioci naše stranice želimo skrenuti pažnju na činjenicu kako stranica www.medzlis-konjic koristi tzv. "kolačiće" (cookies).Spomenute "kolačiće" koristimo samo kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice.