Sat08182018

Last updateMon, 06 Aug 2018 10am

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Vijesti i obavještenja Ostale vijesti Iran i Katar produciraju visokobudžetne filmove o Poslanikovom životu usred sve raširenije islamofobije.

Iran i Katar produciraju visokobudžetne filmove o Poslanikovom životu usred sve raširenije islamofobije.

Vijest da će uskoro izaći film o životu poslanika Muhammeda od vodećeg iranskog režisera Majida Majidija, u globalne medije je pristigla u vrijeme kada je, nakon napada na list Charlie Hebdo, svijet oprezan zbog kritičkog aspekta islamske teologije: Bez obzira na stav i politiku u vezi ovog pitanja, postavlja se pitanje može li poslanik Muhammed biti vizuelno predstavljen?

Činjenica da je jedan musliman sada uključen u produkciju filma o Poslaniku ponajviše obilježava ovo pitanje. Ako bi Majidi bio okarakterisan kao Iranac ili šiit, to bi u sjećanje prizvalo lik sirijskog reditelja iz Hollywooda Mustafe Akkada koji je davno prije Majidija uradio film o istoj temi, a pod nazivom "Pod zastavom Muhammeda" (1976. godine).

Iz iste vijesti u kojoj je najavljen Majidov film, također smo saznali da Katarani povećavaju ulog zbog, možda regionalnog rivalstva i produciraju svoju, skuplju filmsku verziju - producent je Barrie M. Osborn, producent Gospodara prstenova.

Centralna historijska ličnost

Prema tome, pitanje filmskih verzija Poslanikovog života očito je prevazišlo sve nacionalne, regionalne i sektaške podjele. Muhammed je centralna historijska ličnost u srcu svjetske religije nad kojom, muslimani vjeruju, sija transcendentalni Bog koji prevazilazi vrijeme i prostor, proporciju i materijalnost.

Sve ove kinematografske avanture sada uzimaju ideju Poslanikovog života iz svetih uspomena miliona muslimana i dovode je ravno u, ne samo geopolitiku regije, već također, i sve veću domenu sjevernoameričkog i zapadnoevropskog bijega u islamofobiju.

Majidijev biografski film ne dolazi u vakuum, već u stvarni svijet preplavljen izričito neprijateljskim slikama Muhammeda i njegove poruke. Holandski reditelj Theo van Gogh također je uradio kratki, provokativni video 2004. godine nazvan Potčinjavanje (Submission), na osnovu scenarija zloglasne holandske političarke i islamofoba Ayaan Hirsi Ali u kojem je sveta Poslanikova zaostavština, Kur'an, predstavljen u lošem svjetlu.

Kada je Hirsi Ali optužena da je plagirala rad istaknute iranske umjetnice Shirin Neshar, njen saradnik Theo van Gogh ubijen je u Amsterdamu. Ubio ga je holandski musliman.

Majid, čije ime se veže za najveća ostvarenja iranske kinematografije kao što su filmovi Djeca raja, Boja raja, i Baran, pravi filmove koje odlikuju bogat vizuelni prikaz, mistični narativni tropi i ljupki rad kamere koja se umiljava njegovim ljupkim likovima.

Majidijeva filmska ostvarenja su prema tome potpuno drugačija od svega što je Hirsi Ali, ili njena srodna duša Nakoula Basseley Nakoula, osuđeni varalica, uradio kada je producirao film pod nazivom Pravi Muhammedov život, poznat i pod nazivom Nevinost muslimana, ili Bin Ladenova nevinost, koji je također izazvao proteste u velikom broju država i o kojem se svojevremeno pisalo.

U sferi koju niko ne može svojatati

Od holivudskih varalica do francuskih karikaturista, od francuskih političara i plagijatora do vrhunskih iranskih reditelja, od megamilionskih budžeta koje daje Katar do svjetski priznatih producenata, pa do uvaženih arapskih reditelja kao što je Mustafa Akkad, svjedoci smo da raznolik interes za Poslanikov život postoji.

Izuzev očigledne razlike između rasističkih provokacija na jednoj strani i skrušenog izraza poštovanja na drugoj, dok se pravi razlika između načina na koji su shvaćeni Poslanikov lik i život, isplivava jedna činjenica koja ih sve nadvisuje: Život poslanika islama sada je ušao na globalnu scenu daleko iznad sfere na koju neko može polagati pravo ili tvrditi da je kontroliše.

Majidiov novi, boigrafski film o Poslanikovom životu se za jednu takvu, nemirnu transnacionalnu javnu sferu proizvodi i u nju dolazi.

Osmišljen je kao trilogija; prvi dio će pokrivati rane godine Poslanikovog života. Majidi je odlučio da ne prikaže Muhammedovo lice da ne bi povrijedio ortodoksna osjećanja (i među sunitima i šiitima), iako postoje i javnosti su dostupne popularne predaje o Poslanikovom izgledu.

Prema izvještajima, lokaciju blizu Koma na kojoj Majidi snima, posjetio je čak i vrhovni vladar Islamske Republike, Ayatollah Khamenei - premda u tajnosti, možda zato što nije želio naljutiti bivšeg predsjednika Mahmouda Ahmadinejada, koji bi mogao podići veliku frku zbog Majidijeve kratkotrajne povezanosti sa Zelenim pokretom kada je radio film za kampanju Hosseina Mousavija.

No, ta vijest o Khameneijevoj posjeti, pa samim time i njegovom odobravanju, jasna je indikacija da on odobrava ovaj projekat, te tako traži način da preduhitri protivljene drugih, visokopozicioniranih klerika.

Poslanik Muhammed nije doktrinalna apstrakcija. Za muslimane širom svijeta, on je poslanik jednog i jedinog istinskog Boga koji nadilazi svu vidljivost i materijalnost. Muhammed je bio smrtnik besmrtnih karakteristika, i kao takav, apsolutna metafora ljudi koji znaju, priznaju i ponose se što su muslimani.

Kinematografski, vizuelni, dramatični, poetski, pa čak i protesti protiv kontroverznih karikatura su znaci i signali nove generacije muslimana koji pokušavaju zamisliti svoje bolje anđele u svjetlu svoga Poslanika za svoje potomstvo.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeere

Piše:Hamid Dabashi

Poštovani posjetioci naše stranice želimo skrenuti pažnju na činjenicu kako stranica www.medzlis-konjic koristi tzv. "kolačiće" (cookies).Spomenute "kolačiće" koristimo samo kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice.