Mon06182018

Last updateSun, 17 Jun 2018 11am

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Vijesti i obavještenja Vijesti iz muftijstva mostarskog Svako raslojavanje i fragmentiranje negativno se reflektira na naš opstanak

Svako raslojavanje i fragmentiranje negativno se reflektira na naš opstanak

muftija salem ef dedovic

Muslimani u Hercegovini već su godinama suočeni s kontinuiranom potrebom odbrane i reagiranja na vanjske pojave i društvene procese kako bi zaštitili vrijednosti života koje stoljećima baštine. U tom smislu, glas mostarskog muftije mr. Salema ef. Dedovića čini se dominirajućim. Zbog toga smo muftiju Dedovića zamolili da za Stav prokomentira aktuelne društvene prilike u Hercegovini i na području Mostarskog muftijstva.

STAV: Zamolit ćemo Vas da s našim čitaocima podijelite neke od dojmova s 43. manifestacije „Dani mevluda i zikra“, čije je obilježavanje kroz brojne programe prethodilo ramazanu.

MUFTIJA DEDOVIĆ: Manifestacija „Dani mevluda i zikra“ osvježava duhovni, kulturni i društveni život Bošnjaka u Mostaru, a programskim sadržajima pomiče se i u druge naše hercegovačke gradove, što je naš proklamirani cilj od prije nekoliko godina. Radimo to strpljivo i sistemski, organizirajući programe i sadržaje koji će zainteresirati publiku i ostaviti traga u različitim segmentima javnog i društvenog života. Naše bogato povijesno nasljeđe na ovom prostoru u svakom pogledu nam daje dovoljno motivacije da osmišljavamo projekte kojima se jača svijest o domovini, vjeri, bosanskom jeziku i nacionalnoj historiji. U okviru ovogodišnje manifestacije, a u saradnji s BZK „Preporod“ Mostar i uz podršku Univerziteta „Džemal Bijedić“, organizirali smo naučni skup „Bošnjaci u Hercegovini kroz historiju“, na kojem su izloženi relevantni naučno–istraživački radovi koji rasvjetljavaju tragove trajanja i postojanja svih oblika života bošnjačkog bića u Hercegovini kroz historiju i vrijeme.

Posebno nam je važno da iz godine u godinu sve veći broj mladih sudjeluje u programskim sadržajima manifestacije. Tako je bilo i ove godine, gdje smo na Stjepan gradu u Blagaju, oživjeli našu srednjevjekovnu tradiciju poznatu pod imenom rusag bosanski, a koja se ogleda u okupljanju intelektualnog potencijala koji kritički sagledava, analizira i promišlja o svim aspektima života Bošnjaka u Hercegovini danas. Drago nam je da uz pomoć kvalitetnog i iz godine u godinu brojnijeg tima saradnika i prijatelja uspijevamo u našoj namjeri da inoviramo programe i u njih unesemo svježinu, što će pobuditi interesiranje kod mladih generacija. Oni su nam u prioritetima.

STAV: U mjesec ramazan ste ušli s radosnom viješću da je nakon skoro 70 godina „proklanjana“ Sinan-pašina džamija u Mostaru. Šta za Vas znači taj događaj?

MUFTIJA DEDOVIĆ: Sinan –pašina ili Atik džamija najstarija je mostarska džamija. Sagrađena je 1474. godine, a kroz svoju je povijest dograđivana i proširivana. Doživjela je brutalno miniranje, rušenje i zatrpavanje 1949. godine, uz još 11 mostarskih mihraba (8 džamija i 3 mesdžida), koji su se u periodu Socijalističkog sistema vlasti i sveopće ateizacije društva našli na brutalnom mrziteljskom udaru na islam, islamsku kulturu i raskošnu graditeljsku baštinu uzdizanu stoljećima ranije. Ova džamija najveća je mostarska džamija, nalazi se u najstarijoj mostarskoj mahali, na lijevoj obali Neretve, gotovo uz nju. Monumentalno je to zdanje koje zadivljuje svojom ljepotom, graditeljskim izrazom i skladom. Stoga nam je njeno ponovno uzdizanje najljepši ovogodišnji ramazanski poklon i radost koja se ne može jednostavno opisati. Uspravljanje ovog najstarijeg grandioznog simbola naše duhovnosti u ovom gradu svjedoči o odlučnosti ovovremene generacije muslimana da se zatrta bogata baština revitalizira, a posebno da se novim naraštajima Bošnjaka Mostara prenese predaja o našim čvrstim korijenima ovdje, da motivirani ustrajavaju i da obogaćuju duhovni, kulturni i društveni život grada. Nadahnuće i inspiraciju imaju, volju, htijenje i odlučnost trebaju ustrajno i strpljivo da ojačavaju.

STAV: Ramazanske aktivnosti na području Mostarskog muftijstva iz godine u godinu sve su sadržajnije i dostojanstvenije. Koje od njih biste posebno izdvojili?

MUFTIJA DEDOVIĆ: One su takve jer u njih unosimo dušu, ljubav, predanost i istrajnost. Onda se to prepoznaje i kod naših džematlija i imama, te svih drugih važnih sudionika u organizaciji i realizaciji vjerskog života u ramazanu, pa stoga i ostvarimo sadržaje u kojima ima prefinjene duhovnosti, kulture, običajnosti i zavičajnosti. Na moju ličnu inspiraciju i motivaciju utječu, prije svega, naši ustrajni i dobri muslimani i muslimanke s kojima se susrećem tokom čitavog ramazana posvuda u džematima našeg razuđenog i geografski najvećeg bosansko-hercegovačkog Muftijstva. Oni vjerno čuvaju svijest o svojim džematima i daju doprinosa sve boljoj  organizaciji Islamske zajednice na terenu, a koju domaćinski odgovorno izgrađuju i o njoj brinu naši saradnici: članovi Muftijstva, glavni imami, predsjednici medžlisa, predsjednici džematskih odbora i svi drugi. Sve jača solidarna i bratska svijest koja se razvija među većim i stabilnim džematima prema onim manjim, razuđenim i povratničkim jeste nešto što je zaživjelo, a što nam daje veliku nadu da ćemo, uz Allahovu pomoć, očuvati te važne rubne džemate na periferiji i u njima obnovljenu i izgrađenu infrastrukturu. Ohrabruje nas i sve heterogeniji sastav naših džemata, u kojima vidimo dosta mladih, koje treba podržati i usmjeriti da budu korisni članovi zajednice. Mislim da je to veliki potencijal s kojim treba ustrajno raditi i pridobijati ga.  

STAV: Nažalost, džemati u povratničkim medžlisima, pogotovo u istočnoj Hercegovini, svedeni su na minimum. Šta u tom smislu još može uraditi Islamska zajednica? Koje su strukture našeg društva pozvane da bi se ta slika mijenjala na bolje?

MUFTIJA DEDOVIĆ: Za nas je važno saznanje da se javljaju inicijative na tom prostoru koje unose neki  optimizam i nadu. Kupovina bilećke „Kovnice“ prošle godinejedna je takva pozitivna priča. Tu ubrajamo i vrlo mlade ljude povratnike koji na tom prostoru obnavljaju svoja imanja, žive ondje, bave se  uzgojem stoke, proizvodnjom zdrave hrane. Imami kao predvodnici zajednice su im živi i svijetli primjeri na tom planu. Naš glavni gatački imam Sadet ef. Bilalić živi s porodicom u centru Gacka, u Trebinju s porodicom živi imam Sadmir ef. Mustafić, a u Trebinje s porodicom doseljava i naš novi trebinjski glavni imam hafiz Sadik Fazlagić s dvoje djece, koja će sjeseni u tamošnju osnovnu školu, što su prva bošnjačka djeca koja zakoračuju u trebinjske škole nakon više od 25 godina prekida. Političke strukture Bošnjaka moraju intenzivno, a ne samo pred izbore, biti angažirane na terenu, s narodom i u narodu, i s njim razviđati procese koji su od općeg interesa za naše bitisanje na tom prostoru. Svaki pomak i korak na tom planu je dragocjen i vidljiv je, ali se on mora događati na terenu, u tom lokalnom društveno –političkom i kulturnom miljeu. 

STAV: Na jednom naučnom skupu u Trebinju nedavno ste najavili da će se i Islamska zajednica angažirati na obnovi Begove kuće u Trebinju. Kako je to moguće s obzirom na činjenicu da je taj lokalitet administrativno-pravno u posjedu nekih drugih pravnih subjekata?

MUFTIJA DEDOVIĆ: Govor o Trebinju bez spomena njegovog prepoznatljivog i reprezentativnog simbola bošnjačke kulture u ovom gradu, Resulbegovića ili Begove kuće, bio bi nepotpun i manjkav. Iako nije riječ o vakufskom objektu, jeste riječ o građevini koja ima historijski, kulturni i duhovni značaj za trebinjske Bošnjake, jer se u njenom imenu i raskošnom graditeljskom izrazu ogledao kulturni duh našeg naroda, pa je kao takva smetala rušiteljima i sravnjena je sa zemljom 1993. godine. Ona bi trebala tako biti obnovljena, kao izraz naše kulture i naš prepoznatljivi simbol u ovom gradu, i nikako drugačije.

Njenom obnovom zacjelila bi jedna naša velika, još uvijek otvorena rana, a put razumjevanja, dijaloga i saradnje između Srba i Bošnjaka, te Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Srpske pravoslavne crkve u ovom gradu i regiji, vjerujemo da bi otvorio novu epohalnu stranicu, što bi bilo moguće, ako bude dovoljno volje, iskrenosti i spremnosti. 

Imajući u vidu činjenicu da je kompleks Begove kuće u Trebinju u stvarnom smislu i značenju predstavljao i simbol zajedničkog života u ovom historijskom  gradu, neminovno bi njegova obnova upotpunila taj sada nedostajući aspekt za život u sadašnjosti i nadu za izvjesniju budućnost. 

STAV: Uprkos Vašim stalnim upozorenjima politički ambijent Bošnjaka u Livanjskom kantonu uopće se ne mijenja. Bošnjaci su ondje i dalje građani drugog reda. Šta se u tom smislu uopće može promijeniti?

MUFTIJA DEDOVIĆ: Primijeniti dosljedno, potpuno, sistemski, stvarno i suštinski odluku o konstitutivnosti svih naroda na svakom dijelu naše domovine stvari bi pokrenulo u mnogo drugačijem svjetlu. Ovako, na djelu imamo segregaciju i obespravljivanje, uvažavanje Bošnjaka samo kao vjerske skupine, a eliminiranje i primisli o pravu na nacionalni jezik i nacionalnu grupu predmeta.  To je okrutno i to je neodrživo. Ne vidimo da ta segregacijska hrvatska politika na tom prostoru pravi ikakav otklon od tzv. herceg-bosanske ideje i projekta, koji je dobio svoj pravni i konačni epilog i pred Međunarodnim sudom pravde i kao takav je osuđen i presuđen. Ne primjećujemo da nosioci te politike pokazuju katarzične oblike ponašanja i revidiranja stavova.                                                                                                                     

STAV: Svojevremeno ste zatražili kontrolna arheološkla iskopavanja lokaliteta Lakišića harema. Izostala je šira podrška bošnjačkih političkih struktura, a sad im se to kao bumerang  vraća u vidu inicijative da taj prostor Gradske vlasti i službeno pretvore u parking, čime se neutralizira zahtjev Islamske zajednice star 17 godina za povrat nasilnim putem oduzetog vakufskog zemljišta. Kako komentirate i šutnju i novo nasilje nad tim vakufom?

MUFTIJA DEDOVIĆ: Politički, statutarni i zakonski vakuum u kojem se Mostar nalazi od 2012. godine  perfidno se na terenu koristi za ostvarivanje hrvatskih nacionalnih političkih ciljeva, od kojih je jedan i Centralna gradska zona, pa iako ne postoji regulacioni plan, sve se čini da se to privede krajnjoj namjeni i u korist i u interesu jedne politike. Tu vidimo da se norme, zakoni  i procedure jednostavno krše, a ranije donesene odluke u vezi s tim kao da ne postoje. Sve je ovo dio zahtjeva i planova koje je u Promemoriji u decembru 2014. godine članu predsjedništva iz reda hrvatskog naroda iznio mostarsko-duvanjski biskup, a koji bi se u njegovu mandatnom periodu trebali ostvariti. Tu je, između ostalog, i ovo pitanje. Podsjetićemo javnost da smo mi prošle godine pripremili obimni video materijal (emitiran  na RTM-u u tri serijala) i golemu pisanu dokumenaciju koja svjedoči o flagrantnim kršenjima zakona, procedura i pravila u Centralnoj zoni Mostara, što je dostavljeno nadležnom tužilaštvu, istražnim i sudskim organima na postupanje. Ne vidimo da se po tom pitanju nešto i poduzelo. Islamska zajednica nastavit će pravnu borbu do kraja. Nažalost, moramo reći da je gradonačelnik de fakto sva zakonodavna i izvršna vlast u gradu već skoro 6 godina i da nismo zadovoljni djelovanjem bošnjačkih predstavnika u gradskoj administraciji, nema jasnih i odlučnih zahtjeva da se krupna pitanja, kao što je ovo oko Lakišića vakufa i brojna druga, nametnu i da se tako pregovara s jednom arogantnom i isključivom politikom koja ne vidi ništa osim sebe i svog interesa.

STAV: Mostar je ovih dana ponovo došao u fokus domaće i svjetske javnosti zbog očigledne samovolje nekih struktura kantonalnih vlasti i opstrukcija smještaja migranata u Salakovcu. Kako to komentirate?

MUFTIJA DEDOVIĆ: Na primjeru smještaja tih doista nesretnih ljudi u Salakovac, jer ratovi na Istoku su ih unesrećili, oduzimajući im ljudsko dostojanstvo, pokazalo se jedno netolerantno, isključivo orbanovsko lice koje ne sagledava suštinu niti uzroke onoga zbog čega i otkud ti ljudi uopće na tlu Evrope. Ti ljudi nisu svojom voljom ovdje, njih su ratovi, sukobi, siromaštvo i razgradnja njihovih društava nagnali u nepoznati, daleki svijet, na put pun neizvjesnosti, tegoba i bola. Eto, mi smo se samo jednim dijelom našli na toj ruti i bilo bi etički da uzmognemo snage i volje da pomognemo, suosjećajući u ljudskoj nevolji. To bi tako trebalo biti na svim nivoima, i onome ličnom – građanskom i onome kolektivnom – državnom i sistemskom, shodno mogućnostima.

STAV: Na tradicionalnom blagajskom mevludu poslali ste poruku da rješenja za Mostar moraju biti posebna, cjelovita, statutarna, da ne mogu biti ishitrena i da ne mogu na prevaru nikome donijeti dominaciju. Možete li dodatno prokomentirati ovu izjavu?

MUFTIJA DEDOVIĆ: Mostar ima poseban status, koji mu je naznačen i u mirovnim rješenjima, i u Washingtonu i u Daytonu, i to nije slučajno. To je tako jer je ovaj grad odbranjen i jer su Bošnjaci položili i uložili sav svoj kapital da se sačuva njegova cjelovitost. Ostali smo iznenađeni da se u najnovijim pregovorima o rješavanju pitanja izbora u Mostaru to tretira dijelom nekog većeg paketa, gdje bi on bio opet nekom vrstom monete za potkusurivanje. To je neprihvatljivo i Mostar ne može biti dijelom rješavanja pitanja Izbornog zakona na nivou BiH i izbora člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. U javnost su izlazile i informacije o nekoj vrsti dogovora koji parcijalno rješava određena pitanja oko izbora u Mostaru (broja vijećnika, izbornih zona i slično), a ne zakonski, statusno i cjelovito. Zato smo i poslali poruku da je svako rješenje koje nije bazirano na čvrstom zakonskom i statutarnom okviru manjkavo i narušava temeljnu ideju da ovaj historijski grad mora ostati jedan, jedinstven, nedjeljiv, slobodan i otvoren, s osiguranom jednakopravnošću za sve narode.

STAV: Vaša poruka muslimanima i na mevludu u Blagaju bila je da okrenu lica jedni drugima, da se međusobno pomažu i solidariziraju. Koje su to vrijednosti oko kojih bi se trebali prije svega Bošnjaci u Hercegovini okupiti i oko kojih ne bi smjelo biti nikakvih dilema i polemiziranja? 

MUFTIJA DEDOVIĆ: Naš narod na prostoru Hercegovine više od jednog stoljeća susreće se s vrlo teškim izazovima kriza, ratova, migracija, iseljavanja, siromašenja, pustošenja, što sve zajedno utječe na našu brojnost, bitisanje i utjecaj koji možemo ostvarivati u javnom i društvenom životu.  Svako raslojavanje i fragmentiranje slabi i negativno se reflektira na našu poziciju i uopće opstanak. Stoga bi jedna i jedina politika koja bi se trebala ostvarivati među našim političkim i javnim ličnostima bila ona saradnje, uvezivanja, okupljanja i čuvanja zajedništva oko onoga oko čega se ne može niko razilaziti, a to je opstanak i dostojanstveniji život u svim segmentima.  

STAV: I na kraju, zamolit ćemo Vas za Vašu ramazansku poruku muslimanima u Bosni i Hercegovini i Bošnjacima u dijaspori.

MUFTIJA DEDOVIĆ: Mjesec ramazan je tu da nas dozove pravim vrijednostima, da se mi dozovemo sebi, da okrenemo svoja lica i svoje misli svom Gospodaru. Ramazansko vrijeme prilika je koju bismo trebali iskoristiti okrećući se predano svom Stvoritelju, pokoravajući se Njegovim uputama da živimo kao muslimani, pomireni u sebi, sa samima sobom, i pomireni s braćom svojom, i komšijama svojim, i rodbinom svojom, i raznolikim pojavnim svijetom kojeg je Allah stvorio, a kojeg treba racionalno i primjereno koristiti i čuvati od svake vrste uništavanja i zloupotrebe. Upravo nas ibadet posta miri s nama, donosi nam toliko potrebni mir i red, a odagnava toliko nepotrebnu napetost, nered i haos koji sve snažnije opterećuju našu živote. Ramazan je vrijeme dobrote, darežljivosti, insanijeta (ljudskosti). Srca svoja i duše svoje otvorimo, ona neće osiromašiti budemo li ih otvorili i za sebe i za druge. Ona će time biti samo bogatija, potpunija i zadovoljnija. Tako se ni imetak neće umanjiti izdvajanjem zekata, on će se time samo uvećati, jer se time osigurava i čisti, a to je pravo uvećanje i prava dobit. Okrenimo lica svoja u ovom mubarek mjesecu jedni drugima i srca svoja jedni za druge, misli svoje nahranimo samo onim što je lijepo i pozitivno, otvorimo se prema blagodatima ovog veličanstvenog mjeseca koje su nam tu, na dohvat, nemojmo bježati od njih. Dobrota, vrlina i sreća su tu kod nas, od nas zavise, od naših riječi, naših koraka i naših misli.

(STAV, broj 168, godina IV, Sarajevo, 24.5.2018. godine)

Poštovani posjetioci naše stranice želimo skrenuti pažnju na činjenicu kako stranica www.medzlis-konjic koristi tzv. "kolačiće" (cookies).Spomenute "kolačiće" koristimo samo kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice.