Thu10012020

Last updateThu, 17 Sep 2020 8am

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Knjige i tekstovi ODABRANI TEKSTOVI Narod se po čitanju poznaje

Narod se po čitanju poznaje

U današnjem vremenu interneta i modernih tehnologija knjiga sve manje zauzima prostora u životu čovjeka. Knjiga se sve manje čita, a sve češće čitamo s interneta, po mogućnosti skraćene verzije. Kada se uzme u obzir da, pored interneta, sve više vremena provodimo uz TV, društvene mreže i druge razbibrige,razloga za zabrinutost itekako ima.

O tome koliko naše društvo vodi računa o čitanju govori i to kako ne postoje skoro pa nikakva istraživanja o navici čitanja Bosanaca i Hercegovaca.

Mnoga istraživanja su potvrdila korist koju čovjek ima od čitanja, od relaksacije, razvijanja koncentracije do boljeg pamćenja i “bildanja” mozga.

Osobe koje redovno čitaju imaju puno više informacija, elokventnije su, mogu voditi razgovor na različite teme, mnogo lakše povezuju i obrađuju podatke.

- Poznato je da redovno čitanje pospješuje pamćenje i druge funkcije mozga. Osobe koje više čitaju su kulturološki bogatije i zanimljivi su sagovornici. Osobe koje manje čitaju imaju manji fond riječi, teže se izražavaju i slabije su u komunikaciji sa drugim osobama. Ovo se posebno odražava na novije generacije koje puno vremena provode pored ekrana, a manje čitajući i razmišljajući - kaže Valdet Peštalić, trener/konsultant u oblasti organizacionog i institucionalnog menadžmenta.

Najviše čitaju učenici i penzioneri

Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” u Tuzli u toku jedne kalendarske godine u prosjeku  učlani do 3.000 članova. Također, u toku godine Biblioteka usluži do 35.000 korisnika i izda na korištenje oko 65.000 monografskih publikacija. Biblioteka raspolaže fondom od oko 200.000 bibliotečkih jedinica.

Mirna Trifković, direktorica biblioteke, tvrdi da naše društvo ne čita dovoljno. Međutim, tvrdi da je teško donositi precizne stavove o tome budući da su čitaoci ponekad aktivni i kada fizički nisu prisutni u Biblioteci. Dakle, riječ je o online korisnicima.

Svakako, nove tehnologije utiču na sam dolazak čitalaca u biblioteku, jer je sve veće interesovanje za knjigu u elektronskom obliku, kao i dostupnost informacija putem elektronskih medija.

U cilju popularizacije knjige i čitanja uvedeno je i porodično članstvo u biblioteku gdje prilikom upisa dva i više članova porodice svi upisani imaju 50 posto popusta na važeću cijenu upisa. Najviše čitaju učenici i penzioneri.

- Primjera radi, na Odjeljenju za odrasle u protekloj godini najviše je učlanjeno studenata i učenika srednjih škola, a također ova kategorija najviše koristi i usluge čitaonice. Statistički pokazatelji, također ukazuju da je broj čitalaca uzrasta učenici osnovnih škola u odnosu na srednje škole veći. Kao što su i penzioneri brojnija čitalačka kategorija u odnosu na zaposlene - kaže direktorica Trifković.

Zbog ubrzanog tempa života manje se čita

Kao i Univerzitetska i tuzlanska biblioteka “Behram-beg” koja još, zbog posjedovanja starih knjiga i rukopisa na orijentalnim jezicima nosi naziv i specijalna, utočište je ljubitelja knjige. Biblioteka ima nešto manje od 900 članova.

Sead Husić, bibliotekar, kaže da su najveći broj njihovih članova učenici i studenti.

- Naravno, dobar prosjek čine i penzioneri i oni kojima je bavljenje knjigama profesionalana kategorija: akademski radnici, istraživači (najviše iz područja orijentalistike, ali i drugih srodnih nauka, historičari i lingvisti). Shodno tome, najviše i čitaju učenici i studenti. Osim njih su i penzioneri. Srednja generacija ima malo vremena za čitanje. Razlozi su i više nego očiti: ubrzan tempo života, egzistencijalna borba i sve drugo što donosi ovo vrijeme sužava prostor za čitanje - kaže Husić.

Čitanje neophodno za lični i profesionalni razvoj

Mnoge su koristi od čitanja, a ono je neophodno za lični i profesionalni razvoj svakog pojedinca. U našem društvu je uobičajeno da se tokom školovanja čita literatura koja je vezana za specifičnu oblast. Nakon završetka školovanja nastavlja se s čitanjem stručne literature u većoj ili manjoj mjeri, zavisno od potrebe i afiniteta osoba.

- Ono što je primjetno jeste da se kod nas veoma malo čita literatura neophodna za lični razvoj. Bez obzira kakav ste stručnjak, ako vaše umijeće komuniciranja, javni nastup ili timski rad nisu na adekvatnom nivou tada ćete biti manje uspješni. Naravno, literaturu koju trebamo čitati i koja nam je neophodna za lični razvoj trebamo početi čitati već u osnovnoj školi i kontinuirano to činiti tokom cijeloga života jer se naše okruženje dinamično mijenja - ističe Peštalić.

Bilo bi dobro, preporuka je konsultanta Peštalića, da izradimo listu preporučenih knjiga za različite uzraste i životne dobi kao i za specifične funkcije ili pozicije u zajednici. Veoma je bitno da se pored čitanja praktikuje diskusija o pročitanim sadržajima, jer na taj način obogaćujemo razmišljanje o napisanom i podstičemo i druge da čitaju, razmišljaju i diskutuju.

- Životi mnogih ljudi su se promijenili na bolje zato što su u određenom trenutku života pročitali neku izreku, rečenicu, tekst ili knjigu. Međutim, da bi nam se život promijenio na bolje mi moramo izazvati tu promjenu – moramo čitati. Moramo se informisati koje su to knjige koje bismo trebali pročitati i usvojiti naviku redovnog čitanja - kaže Peštalić.

Čitanjem do kritičkog razmišljanja

Ono što je direktno povezano sa čitanjem jeste kritičko razmišljanje. Da bi neko društvo napredovalo ono mora da ima razvijenu kritičku svijest. Promjena nastaje kao rezultat djelovanja na osnovu kritičkog razmišljanja.

- Razlog zašto naše društvo nema dovoljno razvijenu kritičku svijest jeste i obrazovni sistem koji forsira učenje metodologijom pamćenja, a ne metodologijom razmišljanja. Rijetki su primjeri kada neki učenik ili student ima kritičko razmišljanje koje je drugačije od mišljenja nastavnika ili profesora - ističe Peštalić.

Sputavanjem osoba da kritički razmišljaju kreiramo od njih bezličnu masu koja se utapa u sivilo društva bez snage i ideje za pokretanje pozitivnih promjena u društvu.

- Najuspješnija su ona društva koja najviše čitaju i koja poduzetnički razmišljaju - kaže Peštalić na kraju razgovora za Preporod.info.

(Alem Dedić/Preporod.info)