Sun04052020

Last updateSat, 04 Apr 2020 6am

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Knjige i tekstovi ODABRANI TEKSTOVI Tekstovi vezani za Konjic Publikacije/novine NERETVA

Publikacije/novine NERETVA

Dvojezične novine s uporednim tekstom na turskoj arabici i ćirilici. Prvi broj Neretve izašao je 19. februara 1876. godine, a štampan je u Tiskari vilajeta hercegovačkog. List su u ime Vilajetske uprave uredivali službenici: Mehmed Hulusi i Jozef Alkalaj. List Neretva izlazio je u 300 primjeraka i nije poznato koliko je brojeva izdano.

Spominjanje Konjica u ovoj publikaciji:

02.03.1876

Koji je blagoizvolila visoka porta pod 3. Februarom 1876. god Hercegovackom vilajetu naslati i koji se mutesafiru gatackog sadžaka, kao u najmekanima, koji se u onim kadilucima nalaze, koji neposredno ovom kadiluku pripadaju, saopštava. Kao što je vec Njegovo Velicanstvo naš milostivi Car, svojim visokim fermanom blagoizvolio iz prevelike milosti prama svojim vjernim podanicima, bez ikakve razlike na stalež, ravnopravnost pokloniti i objaviti, tako i sad usljed prevelike ljubavi i mišljenja i zakljucke prijateljstvenih velesila, da bi se mir i poredak u Hercegovini što prije povratio i da bi se ošteceno stanje, koje je ustanak prouzrokovao popravilo potvrdujuci novtorateljno vec datu ravnopravnost, blagoizvolio je narediti da se Bosni i Hercegovini osobno još neka poboljšanja ucine, t. j. Da su svi nemuslomanski podanici potpuno slobodni u izvršavanju svojih vjerozakonskih ceremonija i svoje vjeroispovijedi. Štose pak tice u Fermanu objavljenog poboljšanja reda zakupe, to se taj red sasvim diže, tako: da se odsad ima od strane vlade sve kupiti. Nareduje se dalje, da se radi napredovanja zemljodeljstva sva zemlja koja je pusta, neuradena i bez gospodara, po tome i reka, potrebnima proda, i da se pokaže nacin na koji bi se najlakše isplatiti moglo, i da se nikako nema vredati pravo svojine nijednog staleža naroda; no da se onaj zakon uvažava po kom svaki musloman i nemusloman jednako pravo u kupovanju i držanju zemlje ima. Da bi se ove i u Fermanu oznacene reforme – preinacenja – ustanovile i izvršile, ima se u obje provincije, Bosni i Hercegovini, u glavnim gradovima izabrat kod strane naroda – komisije, koja ce se sastojati iz otmjenih muslomana i nemuslomana, koje ce nadzirati i koje ce biti kao filijal ustanovljenog velikog izvršnog medžlisa u Carigrad. Da bi se obce blagostanje u Bosni i Hercegovini što više uznapredovalo, riješilo je Njegovo Velicanstvo naš milostivi Car, prema potrebi, nna tu cjelj i vecu sumu dati, nego što bi e od strane idare?- medžlisa – administrativne vlasti - iskalo. One koji su se po nagovoru muteža i s'pravog puta sišli, pa se dragovoljno povrate, ocekuje velika carska milost i obšto oproštenje - amnestija. Za Presjednika gorerecenih ustanoviti sa imajucih komisija, poslace se iz Carigrada jedna velika državna licnost, koja ce nastojati, da se reforme što prije u život uvedu. Ovo visoko rješenje, saopšticemoVam poštom opširno: medutim molimo da ovo objavite. Primljeno je izvješce telegrafom da je preuzvišeni Hajdar efendija presjednik izvršne komisije bosanskog vilajeta danas pošao iz Carigrada, Dunavom put Sarajeva, a njegova preuzvišenost Veso efendija, presjednik izvršne komisije Hercegovackog vilajeta poci ce iduce subote iz Carigrada preko Dubrovnika za amo. Usljed potrebe premješcen je konjicki kajmekam Mustafa beg za kajmekana u Ljubuški kadiluk, a Ljubuški kajmekam Abdul-Vehab efendija, premješcen je za kajmekama u Konjic. U novoustanovljenom kadiluku pociteljskom imenovan je za zastupnika kadije, bivši kadija ljubuški Ali-Sabri efendija, a na njegovo mjesto naimenovan je za zastupnika bivši pisar mešceme bosanskoga vilajeta Hamid efendija koji se poslje nalazio kao zastupnik kadije u Žebci. Ovi naimenovani poslati su u svoja mjesta, a za potvrdenje njihovog naimenovanja pisato je šeh-islamu. Doznalo se iz telegrafa koji je od strane pociteljskog kajmekaluka došao, da je general brigade, cestiti Abdulah Paša, koji se nalazi u okolini Gabele, prošlog utornika uzeo nešto regularne vojske i pandure iz Rasna i otišao u selo Dobran blizu Gabele te se malo sa buntovnicima pobio i iste rastjerao.